Najmanje četiri stranke u Bosni i Hercegovini sačinile su nezakonite ugovore sa svojim kandidatima kako bi osigurale njihovu lojalnost tijekom osvojenih mandata. Jedna od stranaka je neposlušnost kandidata naplatila sa više od 123.000 KM i najavljuje nastavak ove prakse na predstojećim izborima – Opći izbori u BiH bit će održani u nedjelju, 4. listopada 2026. godine.
Smajo Mandžić, zastupnik u Skupštini Tuzlanskoe županije (TŽ), glasao je u srpnju 2019. godine za smjenu vlasti na čijem je čelu bio premijer iz njegove tadašnje stranke Pokreta demokratske akcije (PDA). Ubrzo je kažnjen isključenjem iz stranke. Prava kazna stigla je nekoliko godina kasnije, kada je PDA aktivirao mjenicu koju je Mandžić potpisao dva dana prije Općih izbora 2018. godine. S njegovog računa skinuto je 123.295 KM – iznos koji je stranka tražila zbog njegovog glasanja suprotnog njenim interesima. Mandžić je potom pokrenuo sudski spor.
PDA je političku lojalnost kandidata osiguravala ugovorima o uređivanju odnosa i ovlaštenjima za povlačenje novca sa njihovih privatnih računa. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) dokumentirali su da su sličnu praksu od 2012. godine imale najmanje još tri stranke – Demokratska fronta (DF), Partija demokratskog progresa (PDP) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA). U dva slučaja Ustavni sud BiH potvrdio je da su ovakvi ugovori suprotni Izbornom zakonu BiH te da volja političke stranke ne može ugroziti slobodan mandat.
Elzina Pirić, predsjednica PDA, ne krije da će njena stranka i na predstojećim izborima potpisivati ugovore sa kandidatima, najvjerojatnije osigurane mjenicom.
“Još uvijek nismo, ali ćemo potpisivati. (…) Naravno da ugovor mora se na ovaj način osigurati bjanko mjenicom jer ta mjenica, nitko je nije osporio unutar bankarskog sistema”, rekla je Pirić.
Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Jovan Kalaba kaže da ugovori stranaka i pojedinaca nisu posao kojim bi se ova institucija trebala baviti: “Mi nemamo te informacije. Oni prave svoje neke interne ugovore, dogovore i sve ostalo. Zna se kad nekom prestaje mandat. (…) Sve ostalo što se radi iza zatvorenih vrata Centralna izborna komisija ne može utjecati.”
Lojalnost osigurana bjanko mjenicama
Smajo Mandžić i Jasmina Lugavić bili su na istoj izbornoj listi PDA za Skupštinu TK na izborima 2018. godine. PDA je tada od svojih kandidata tražila da potpišu ugovor o uređivanju odnosa i nepopunjenu mjenicu. Pirić je za CIN potvrdila da su kandidati ove stranke na svim nivoima potpisivali identične ugovore: “Mi smo imali slučaj da su svi dobrovoljno potpisali, a onda se branili time da nisu znali što potpisuju. Ne možete potpisati bjanko mjenicu bankovnu, a ne znati što potpisujete.”
U srpnju 2019. SDA, Savez za bolju budućnost (SBB) i DF skupili su potrebnu većinu za smjenu Vlade TK, na čijem je čelu bio Jakub Suljkanović iz PDA. Mandžić je glasao za smjenu, a potom i za imenovanje nove vlade. Tri mjeseca kasnije isključen je iz PDA. U srpnju 2022. PDA je banci uputila zahtjev za naplatu mjenice od 150.000 KM. Sa Mandžićevog računa zaplijenjeno je 123.295 KM.
“Pogledam telefon, vidim otišlo 150 KM. Prođe, nije 10 minuta prošlo, kad opet piip. Što je sad? Ja malo bolje gledaj, gledaj, ono saldo 00,00”, prisjetio se Mandžić, prenosi Radiosarajevo.
U SIP-u su novac koji je PDA uzela od svog kandidata putem mjenice evidentirali kao donaciju, iako fizičko lice ne smije stranci uplatiti dobrovoljni prilog veći od 10.000 KM. Mandžić je tužio PDA i banku. Općinski sud u Tuzli je u srpnju 2025. prvostupanjskom odlukom presudio u njegovu korist i naložio vraćanje 123.295 KM, uz naknadu troškova postupka od 17.694 KM. Sud nije cijenio valjanost ugovora kojim stranka nastoji mandat kandidata prisvojiti, jer Izborni zakon BiH propisuje da mandat pripada pojedincu. Osporeno je i to što je stranka trasirala mjenicu na vlastiti račun i naknadno odredila iznos od 150.000 KM. Presuda je zbog proceduralnih razloga vraćena na ponovno odlučivanje.
Mandžić je, nakon brojnih političkih previranja, ostao zastupnik u Skupštini TŽ i dio je kampanje SDA za predstojeće izbore. Kaže da prije ovih izbora nije potpisivao ugovor sa SDA. Njegova stranačka kolegica Jasmina Lugavić osvojila je mandat u Skupštini TK 2018. godine, sa više od 9.000 glasova. Kada je u veljači 2022. podržala smjenu vlasti u kojoj je većinu činila PDA, SDP, SBB i Naša stranka, iz PDA je isključena dva dana kasnije. PDA je potom tužila Lugavić i zatražila da plati 150.000 KM odštete sa kamatom. Općinski sud u Tuzli je 2023. odbio zahtjev PDA.
“Mi nismo naplatili od gospođe Lugavić jer ona nije imala na računu kad je banka pokrenula mjenicu”, rekla je Pirić.
Lugavić, danas zastupnica SDA u Skupštini TŽ, nije željela razgovarati sa novinarima CIN-a.
“Demokratska” praksa
Edita Velić iz Goražda izabrana je u Skupštinu Bosansko-podrinjske županije 2018. godine sa liste DF-a. Kaže da je, kako bi uopće dospjela na izbornu listu, morala potpisati notarski ugovor kojim se obavezala na lojalnost. Ugovor je, prema njenim riječima, predviđao da je DF u njenu promociju na izborima uložio oko 45.000 KM. Kada je u lipnju 2021. napustila DF, stigla joj je opomena, a potom i sudsko izvršenje kojim je traženo da plati 69.333 KM.
“To je bila ucjena. Kada to sada iz ove perspektive gledam, to je ucjena. Ne možeš na listu ako nisi to potpisao”, rekla je Velić.
Velić tvrdi da su slične ugovore potpisivali kandidati i u drugim županijama. Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a, rekao je CIN-u da ta stranka nije nastavila ovu praksu i da za predstojeće izbore nije pravila ugovore sa kandidatima. Kao razlog za raniju praksu naveo je problem “preletača” i činjenicu da mandat pripada pojedincu.
Progres stranke nauštrb kandidata
Predsjednik PDP-a Branislav Borenović kaže da njegova stranka neće sklapati ugovore sa kandidatima pred predstojeće izbore: “To je, jednostavno, nešto što mi ne radimo, niti želimo da radimo, niti ima potrebe.” Ipak, CIN je došao do odluke Ustavnog suda BiH iz 2025. godine koja pokazuje da je PDP ranije potpisivao ovakve ugovore. Nebojša Milovčević i Milan Premasunac izabrani su 2012. godine sa liste PDP-a za odbornike u Skupštini Općine Kozarska Dubica. Prije izbora potpisali su ugovore kojima su se obavezali da će, u slučaju napuštanja Kluba odbornika ili stranke, vratiti novac uložen u kampanju i platiti odštetu.
Nakon što su 2016. napustili PDP i postali nezavisni odbornici, stranka ih je tužila i tražila po 26.080 KM. Sudovi su odbili zahtjeve, a odluke su do 2021. postale pravosnažne. PDP se potom žalio Ustavnom sudu BiH, koji je potvrdio da mandat pripada pojedincu i da prestanak mandata ne može biti stvar partijske discipline. Borenović, koji je predsjednik PDP-a od 2015. godine, rekao je da se tog slučaja ne sjeća.
Sličan pokušaj zabilježen je i u Krajini. Nakon što su vijećnici u Gradskom vijeću Bihaća Hasan Keškić i Meho Kličić napustili A-SDA tijekom mandata osvojenog 2016. godine, stranka je pokušala naplatiti mjenice od po oko 53.000 KM. Vijećnici su na sudu rekli da su znali da nešto potpisuju u vezi sa izborima, ali da su vjerovali da je riječ o pristanku da budu na izbornoj listi. A-SDA je na kraju odustala od potraživanja. A-SDA je 2021. godine, spajanjem sa NBL-om, postala Narodni europski savez (NES). Predsjednik NES-a Nermin Ogrešević nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.
Elzina Pirić iz PDA pokušala je objasniti zbog čega stranke ugovorima vežu kandidate, navodeći da kampanju vodi stranka, a ne pojedinac.
“Niko pojedinačno ne vodi kampanju. Mi angažiramo i volontere, i radnike i simpatizere stranke. Svi ljudi na terenu rade za nekoga, odnosno rade za stranku. (…) Ljudi koji ne žele, ne sviđa im se politički stav u datom trenutku, mogu jednostavno vratiti mandat stranci.”
