Osam osoba poginulo je u prvih pet dana listopada na cestama u okolici Bugojna, Višegrada, Gračanice i Prijedora.
Tri osobe poginule su 1. listopada u sudaru dva vozila na magistralnom cesti Bugojno – Donji Vakuf. 2. listopada u mjestu Oplave, na magistralnom pravcu Višegrad – Vardište poginule su dvije žene, nakon što je njihov automobil sletio u kanjon Rzava, dok je dan poslije, nakon što je vozilom probila zaštitnu ogradu na mostu, u istom mjestu poginula žena iz Srbije, piše Avaz.
Slabo održavanje
Njeno su tijelo pripadnici Republičke uprave civilne zaštite iz kanjona Rzava izvukli u nedjelju. Crni niz tragedija na bh. cestama nastavljen je i jučer, kada je na na magistralnoj cesti Tuzla – Doboj, nakon slijetanja s kolovoza, poginuo vozač. U sudaru putničkog i teretnog vozila, jučer je na magistralnoj cesti Prijedor – Bosanski Novi, u mjestu Brezičani, poginuo vozač “Golfa” iz Prijedora.
Vremenski uvjeti brzo su se promijenili, temperature su naglo pale i približile se nuli, ljetne su gume na vozilima još uvijek, jer tek od 1. studenog po zakonu moraju biti zamijenjene. Niske temperature sigurno su doprinijele ovim tragedijama – kaže Adnan Tatarević, stalni sudski vještak prometne struke.
S druge strane, upozorava da je značajan broj cesta u BiH građen prije 50 i više godina, a da je snaga i brzina automobila u međuvremenu unaprijeđena, ali i na loše stanje putne infrastrukture i kritične dionice cesta na kojima ne postoji zaštitna ograda ili je ona u jako lošem stanju. Smatra da to pokazuje nemar prema održavanju cesta u BIH.
Zaštitna ograda
Mislim da smo pravilnik donijeli 2007. godine u kojem je egzaktno navedeno gdje se mora postaviti odbojno–zaštitna ograda. Ako imamo kanjone rijeka, klisure ili nešto slično bez takve ograde, onda je definitivno infrastruktura, s brzom promjenom vremenskih uvjeta, doprinijela smrtno stradalim. Ako je zaštitna ograda testirana i postavljena onako kako treba, do probijanja ne bi smjelo doći, pogotovo ako se radi o putničkom automobilu – ističe Tatarević.
Kilometar ograde
Podsjeća i na obavezu inspekcije cestovne sigurnosti, koja utvrđuje rizične točke na cestama. Usprkos tome, sudionici u prometu u BiH ginu zbog odrona ili slijetanja vozila u kanjone rijeka, što sugovornik smatra nedopustivim.
Prije više od 10 godina rađena je procjena koliko nas koštaju saobraćajne nesreće i u pitanju je bila cifra od blizu 800 milijuna KM godišnje, samo u FBiH. Tu se računa sve, od troškova hitnih službi do ljudskih života i onoga što je ta osoba trebala dati ovom društvu. Zato je ulaganje u infrastrukturu, ulaganje u kompletan društveno – ekonomski sistem. Izgubili smo osam života i ne bi nam se smjelo događati da kilometar ograde bude uzrok smrti u prometu – zaključuje Adnan Tatarević.
