Slanjem poziva na adrese više mogućih kupaca, Fortenova grupa počela je proces ispitivanja interesa za potencijalnu prodaju poslovnog područja poljoprivrede.
“Neobvezujuće ponude Fortenova očekuje krajem prvog tromjesečja. Nastavak procesa bit će usmjeren na one koji su, osim plaćanja fer cijene, spremni dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju i očuvanju zaposlenosti i tradicije poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj”, kažu u Fortenovi.
Kao najizgledniji kupac tvrtki Belje, Pik Vinkovci i Vupik Vukovar već duže se spominje koprivnička Podravka. No, ne samo ona: za preuzimanje je iznimno zagrijan i mađarski tajkun blizak Viktoru Orbanu koji je već kupio tvrtku Rabo iz Kneževih Vinograda, najvećeg domaćeg proizvođača jabuka. Rabo je tako ušao u sastav velike grupacije Meszaros iza koje stoji Lorinc Meszaros, glavni sponzor i mecena NK Osijeka, ali i omiljeni Orbanov poduzetnik. Mađarski tajkun, prema našim informacijama, već naveliko lobira za taj posao.
Nemaju šanse
Fortenovin poljoprivredni biznis, tvrdi naš dobro upućen izvor, žele preuzeti i arapski investitori koje reprezentira Saif Alketbi, čovjek koji već mjesecima vodi pravnu bitku za preuzimanje cijele Fortenove jer tvrdi kako je otkupio većinski udjel od ruskog Sberbanka.
Konačno, tu je i vlasnik moćnog srbijanskog Delta holdinga Miroslav Mišković i gazda osječkog Žita Marko Pipunić. Fortenova je navodno i Žitu poslala informativni obrazac s financijskim brojkama poljoprivrednih tvrtki te molbu da pošalju neobvezujuću ponudu. Ključnu će riječ imati novi gazda Fortenove Pavao Vujnovac, ali i premijer Andrej Plenković jer te tvrtke raspolažu s dosta državnog zemljišta u Slavoniji i Baranji. Odluka o nastavku pregovora s najozbiljnijim ponuditeljima past će usred pretkampanje za parlamentarne izbore koji bi trebali biti u proljeće.
Kako je preuzimanje Belja, Pika i Vupika za Vladu RH, prije svega, politička, a tek onda poslovna odluka, lako je pretpostaviti da mađarski, arapski i srbijanski investitori nemaju previše šanse. Pitanje je jesu li i dobili poziv da se jave. U tom slučaju ostaje samo Podravka i, možda, Pipunić.
Pad prodaje
Prema neslužbenim procjenama, Fortenovin agrar mogao bi vrijediti oko 400 milijuna eura, od čega na Belje otpada 300-tinjak milijuna. Ukupni prihodi Belja, Pika i Vupika iznosili su predlani oko 340 milijuna eura, a ukupna neto dobit 20 milijuna eura. Tri tvrtke zapošljavale su oko 2300 radnika.
Belje je ostvarilo 236 milijuna eura prihoda i 15 milijuna eura dobiti, što je čak 380 posto više nego godinu ranije. U Belju pritom radi oko 1600 ljudi. Industrijska proizvodnja Belja (kulen, slanina, sir, ABC sirni namazi) ostvarila je pritom oko 52 milijuna eura prodaje uz rast od 26 posto.
U ratarstvu je prodajni rezultat blizu 70 milijuna eura (8,5 posto više), a stočarstvu 80 milijuna eura (27 posto više). No, poslovne brojke otkrivaju kako su prihodi rasli zbog viših cijena, a ne volumena prodaje.
Pretprošle je godine, naime, Belje prodalo 150.300 tona žitarica i uljarica, što je 22 posto manje nego tijekom 2021. godine. Pad prodaje povrća iznosio je 20 posto pa ga je prodano 2600 tona. Belje je predlani prodalo 311.780 svinja, što je četiri posto manje, te 16.200 junadi, odnosno 10,5 posto manje.
Povratak korijenima
Vupik je tijekom 2022. godine ostvario oko 53 milijuna eura prihoda uz dobit od 2,8 milijuna eura te ima oko 350 zaposlenih. Vinkovački Pik imao je promet od 49 milijuna eura uz profit od 2,6 milijuna eura. Sve to postigao je s 360 radnika.
Portfeljem vinkovačkog Pika dominiraju žitarice i uljarice, a bave se i uzgojem graška, graha, kukuruza šećerca, luka i drugog povrća. Vupik je također poznat po proizvodnji žitarica i uljarica, a tu su i mrkva, luk i grašak.
Preuzimanjem tih tvrtki Podravka bi se opet snažno okrenula agraru od kojeg je odustala još potkraj 90-ih godina kad je na prijedlog stranih konzultanata dezinvestirala svoj poljoprivredni biznis proglasivši ga nestrateškim. Podravka bi se, dakle, vratila svojim korijenima.
I još nešto: preuzimanjem Belja, Pika i Vupika Podravka grupa konačno bi imala više od milijardu eura ukupnih prihoda. Lani je pak već dosegnula više od milijardu eura tržišne kapitalizacije, odnosno vrijednosti na burzi.
