U narednom periodu se, pored oporavka investicija poduzeća nakon perioda sporog rasta, očekuje da banke imaju povećanu potražnju za kreditima svih kategorija, pri čemu se najveći rast očekuje kod hipotekarnih.
Ovo se navodi u istraživanju bankarskog kreditiranja u regiji centralne, istočne i jugoistočne Europe (CIJIE) koje je provela Europska investicijska banka (EIB).
“Očekuje se da će se pooštravanje na strani ponude kredita, koje traje od 2022. godine uslijed sukoba u Ukrajini, inflacije i viših kamatnih stopa, uskoro okončati uz znatna poboljšanja u svim segmentima, a naročito kada je riječ o hipotekarnim i potrošačkim kreditima. Banke u regiji navele su poboljšanje tržišnih projekcija i bolje uvjete financiranja kao faktore koji doprinose ublažavanju kreditnih standarda, nagovještavajući veću spremnost da daju kredite klijentima. Kreditni kvalitet u regiji takođe bilježi poboljšanje. Nakon pada u 2023. godini, projekcije za 2024. ukazuju da će udjeli problematičnih kredita u različitim zemljama CIJIE nastaviti da se smanjuju”, piše u istraživanju.
Kyriacos Kakouris, potpredsjednik Europske investicijske banke, naveo je da su pozitivni izgledi koje pokazuje ovo istraživanje ohrabrujući za gospodarski razvoj regije.
“Jačanjem bankarskog sektora očekujemo dalji napredak u ekonomskom približavanju regije i rast investicija, otvaranje novih radnih mjesta, kao i bolji životni standard širom centralne, istočne i jugoistočne Europe. Bolji pokazatelji adekvatnosti kapitala dat će bankama veću fleksibilnost u podržavanju rasta kredita. Pored toga, banke kažu da se njihova profitabilnost u regiji CIJIE poboljšala u odnosu na nivo grupacije, pri čemu su predstavništva u regiji u prosjeku profitabilnija od svojih matičnih banaka”, naveo je Kakuris.
Debora Revoltela, direktorica ekonomske službe EIB-a, dodala je da istraživanje bankarskog kreditiranja otkriva jačanje bankarskog sektora i zdrava očekivanja u pogledu kreditnog rasta u regionu.
Što ovo znači za BiH, te da li se slična situacija može očekivati i kod nas, pitali smo Edisa Ražanicu, direktora Udruženja banaka BiH.
“Na određen, indirektan način jesmo vezani za tržište EU. Međutim, moramo promatrati lokalno i određene specifičnosti našeg tržišta. U EU, ali i kod nas očekujemo rast potražnje za svim vrstama kredita. U Europskoj uniji je to prvenstveno zbog snižavanja ključne kamatne stope koja odmah generira dodatnu potražnju za kreditnim sredstvima. Inflacija se približila ciljanim vrijednostima, pa je sada došlo vrijeme da se stimulira privredni rast i to je glavni motiv snižavanja kamatne stope u EU”, naveo je Ražanica za “Nezavisne novine“.
Što se tiče BiH, Ražanica kaže da su primjetni uzlazni trendovi u svim vrstama kreditiranja, izuzev u određenom dijelu, kao što su krediti prema javnom sektoru koji stagniraju.
“Krediti stanovništvu i gospodarstvu bilježe stope rasta koje su proporcionalne i možda čak i više u odnosu na prethodni period. Ipak, ako gledamo u apsolutnom iznosu, rast kredita je veći nego u ranijim periodima, zato što je ta osnovica na osnovu koje se računa postotak rasta ipak nešto veća. Imamo rast prosječnog iznosa hipotekarnog kredita, a to je posljedica rasta cijena nekretnina, odnosno veća cijena nekretnina zahtijeva veći iznos kredita. Privreda je imala jedan period stagnacije zbog inflacije te se očekuje ekspanzija kreditiranja privrede, što zahtijeva i odgovarajuću podršku komercijalnih, odnosno poslovnih banaka”, objasnio je Ražanica.
