Kad će početi velika proljetna ukrajinska ofenziva, jesu li ukrajinske postrojbe uspjele prijeći rijeku Dnjepar u hersonskoj regiji, hoće li do kraja godine Ukrajina ući u NATO savez te tko će biti glavni tajnik NATO-a? O tome su razgovarali U mreži Prvog s profesorom s Fakulteta političkih znanosti Robertom Barićem, vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom i vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem.
Proljetna ukrajinska ofenziva
Barić ističe da već pet mjeseci postoje upadi ukrajinskih snaga na poluotok Kinburn i duž Dnjepra.
Dodao je da je tlo gdje Ukrajinci prelaze uz rijeku Dnjepar močvarno zemljište te je nepovoljno za prijelaz.
– Ima par mjesta gdje bi se mogao napraviti prijelaz, i to znaju obje strane, ali to nije početak velike proljetne ofenzive. To su aktivnosti koje već traju pet mjeseci i nastavit će se, zaključio je Barić.
– Ukoliko bi sad krenuli, to bi bilo samoubojstvo za njih, definitivno. Zato što je još uvijek strahovito veliko duboko blato. Mora se čekati kada će tlo biti čvrsto, istaknuo je Ogorec.
Dodaje da Zapad gura Ukrajince da što prije krenu u ofenzivu. Kaže da to nije dobra odluka.
Bahmut je simbol
Avdagić kaže da je Bahmut postao simbol za jednu i za drugu stranu.
– Simbol otpora za ukrajinsku stranu, simbol pokušaja da dokažu svoju nadmoć za rusku stranu, ali eto i dalje ne uspijevaju, objasnio je.
Kaže da su se svi pozicionirali na Bahmut te da se tamo odvijaju najveća ratna djelovanja.
Ofenziva je ključna
Ogorec kaže da je važna ukrajinska proljetna ofenziva.
– Ona će definirati u kojem će smjeru ići cijeli rat. Na kraju krajeva ona će definirati što će se dogoditi kasnije. Ona će definirati i političke odluke u Zapadnim zemljama, a isto tako će definirati i političke odluke u Rusiji i ruskim saveznicima, objasnio je.
Kada Ukrajina ulazi u NATO?
Avdagić ističe da ulazak Ukrajine u NATO savez se neće dogoditi tako brzo.
– Sve članice NATO-a moraju imati jednako mišljenje, moraju imati konsenzus oko ulaska u NATO. Kada bi to imali, onda bi mogli govoriti o redovnom postupku, a ne ubrzanom, istaknuo je.
Dodaje da sve članice NATO saveza moraju u svojim parlamentima ratificirati ulazak Ukrajine u NATO.
– Možemo reći da je ovo što se pokušalo napraviti sa Švedskom i Finskom, da je to trebao biti ubrzani postupak. To su zemlje koje zapravo nisu imale što pregovarati, one su usklađene sa svim zapadnim standardima, rekao je.
Ističe da se ne može očekivati da će se to brzo dogoditi, čak i ako bi se sve zemlje članice složile.
Ogorec kaže da bi ukrajinski ulazak u NATO značio da Rusija ratuje s NATO savezom.
– Iza toga odmah kreću nuklearni potencijali. S jedne i s druge strane. Nitko nije lud da na takvo nešto pristane, pogotovo ne od zemalja članica NATO-a. Ta opcije ne dolazi u obzir. Ukrajina će moći očekivati ulazak u NATO dugo nakon završetka rata, objasnio je.
Glavni tajnik NATO-a?
Na pitanje bi li premijer Andrej Plenković mogao postati novi tajnik NATO saveza, Barić odgovara:
– Ja sam i prije izrazio skeptičnost da bi itko iz Hrvatske mogao preuzeti to djelovanje. Gleda se ne samo koliko je netko sposoban za to mjesto, već i što ta zemlja znači u NATO-u. Ako pogledate sve zemlje iz kojih su dolazili glavni tajnici NATO-a, one se zalažu u NATO-u, imaju utjecaj, a što radi Hrvatska, nemam baš pozitivno mišljenje, kazao je Barić.
Za dvije zemlje iz istočne Europe koje bi mogle poslati glavne tajnike, ističe Rumunjsku ili Poljsku.
– Ne vjerujem da će premijer Plenković postati novi tajnik NATO-a, jer smatram da on nije zainteresiran za tu funkciju. Čini mi se da je usmjeren da osvoji još jedne parlamentarne izbore, rekao je Avdagić.
