U povodu 100. obljetnice polaganja kamena-temeljca i početka izgradnje spomen-bazilike u Tomislavgradu, kao monumentalnog spomenika kojim je obilježena 1 000. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju, a u sklopu manifestacije “Dani sv. Nikole Tavelica” održana su dva predavanja te otvorena izložba koja prikazuje stoljetnu povijest spomen-bazilike.
Kako je navedeno, 8. srpnja, prije 100 godina, u Tomislavgradu je počela izgradnja prvog spomenika hrvatskoga kraljevstva i simbola duvanjskoga kraja, Spomen bazilike posvećene sv. Nikole Taveliću gdje su uz fra Miju Čuića, značajan doprinos izgradnji bazilike dala Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.
Njihov veliki meštar Mislav Grgić u uvodnom dijelu pozdravio je nazočne te naglasio važnost ovog dana nakon čega je dr. sc. Mario Jareb, s Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba održao predavanje “Tisuć godina kralja Tomislava: Proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine”.
“Proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva davni je događaj iz 1925. godine koji se temeljio na danas umnogome zastarjelim pogledima na doba kralja Tomislava, no unatoč tome tragovi te proslave vidljivi su i danas. U to su doba i historiografija i hrvatska javnost gledali na Tomislava kao na prvoga hrvatskoga kralja, koji je uz to obranio zemlju od Mađara i Bugare te je vladao nad svim hrvatskim zemljama”, navedeno je u zborniku koji je prezentirao dr. Jareb.
Kako se dodaje, nije neobično da se je ideja o proslavi pojavila u prvim godinama 20. stoljeća, kada je Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija kao autonomna kraljevina živjela u sklopu ugarskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije, pa je isticanje tisućite obljetnice krunidbe prvoga hrvatskoga kralja, koji je uz to pobijedio Mađare, bila dobra prilika da se istaknu hrvatska državnost, nekadašnja samostalnost i jedinstvo svih hrvatskih zemalja.
Dalje stoji da su na ideju o obilježavanju tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva godine 1906. došli utemeljitelji Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, veliki meštar Emilij Laszowski Szeliga i dr. Velimir Deželić stariji.
Ta je Družba sve do godine 1925. prednjačila u osmišljavanju proslave te u pripremama za njezino održavanje.
Nekako u doba kada je Družba istupila s idejom obilježavanja, u tadašnjem su Županjcu (Duvnu) kao mjestu za koje se je mislilo da je bilo mjesto krunidbe kralja Tomislava tamošnji Hrvati također istupili s idejom obilježavanja te obljetnice. Ta je ideja u Duvnu, kako se zvalo od godine 1917. godine, potaknula gradnju posebnoga spomen-doma, i što je još važnije, spomen-crkve u spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe kralja Tomislava.
Pripreme za njezinu gradnju, vodio je u bliskoj suradnji s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja, fra Mijo Čuić, a projekt je konačno dovršen neposredno pred Drugi svjetski rat. Gradnja spomen-crkve bila je važan čimbenik ukupne proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
“Fra Mijo Čuić i izgradnja bazilike i samostana u Tomislavgradu” naziv je drugog predavanja koje je održao dr. sc. fra Robert Jolić, nakon čega je veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja iz Zagreba Mislav Grgić dodijelio Franjevačkom samostanu sv. Ćirila i Metoda u Tomislavgradu povelju kojom se ovaj samostan imenuje časnim naslovom prijatelj zmaja – amicus draconis.
Potom je otvorena izložba starih dokumenata i fotografija izgradnje bazilike – “100 godina spomen-bazilike” koju pripremala je Anica Skočibušić.
