Podatak kako je od deset županija u Federaciji BiH njih devet u prošloj godini bilo u minusu kada govorimo o prirodnom prirastu stanovništva alarm je za uzbunu i poziv nadležnima na svim razinama vlasti da dodatno unaprijede sustav demografskih mjera, ostvare tijesnu suradnju i koordinaciju s nevladinim sektorom i poslovnom zajednicom te u konačnici započnu sa snažnijim procesima koji trebaju omogućiti bolju prilagodbu obrazovnog sustava potrebama tržišta rada.
Demografska kretanja
Demografiju, naime, ne treba promatrati jedino kroz prizmu izravnih demografskih mjera, već i kroz dugoročan i strateški odnos prema gospodarstvu, što je i preduvjet zadržavanja obitelji u određenim lokalnim zajednicama. A prema svemu sudeći, najviše uspjeha u tom procesu ima Zapadnohercegovačka županija – jedina županija koja je u prošloj godini imala pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih od umrlih, što dodatno naglašava vrijednost i značaj seta mjera koje su u ovom dijelu zemlje donesene i koje očito daju dobre rezultate.
Večernji list imao je uvid u prve rezultate prirodnog kretanja stanovništva u 2024. godini, koje je objavio Federalni zavod za statistiku, iz kojih je vidljivo kako se u odnosu na 2023. smanjio prirodni prirast. U prošloj godini, prvi su podaci, rođeno je 15.375, dok je umrlo 20.195 osoba, odnosno prirast je -4820, što je lošije u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj rođenih bio 16.174, a umrlih 20.361. Kada se analiza kretanje po županijama, vidljivo je kako samo Zapadnohercegovačka u 2024. godini ima pozitivan prirodni prirast. U toj su županiji, naime, rođene 922, a umrla je 741 osoba. Sve ostale županije su u minusu: u Unsko-sanskoj rođenih je bilo 1300, a umrlih 2035; u Posavskoj rođenih 119, a umrlih 476; u Tuzlanskoj rođenih 3080, a umrlih 4175. Nadalje, u Zeničko-dobojskoj broj rođenih bio je 2853, a umrlih 3387; u Bosansko-podrinjskoj odnos je 179 rođenih naprema 255 umrlih; u Srednjobosanskoj 1477 rođenih i 2261 umrla osoba, dok je u HNŽ-u bilo 1415 rođenih i 2111 umrlih. Sarajevska županija također ima negativne brojke: broj rođenih bio je 3757, a umrlih 4077, dok je u Hercegbosanskoj taj odnos 273 rođenih i 677 umrlih.
Ponovno se vraćamo na Zapadnohercegovačku županiju i sociološki, ali i gospodarski fenomen koji je posljedica brojnih aktivnosti koje uključuju i strateški odnos prema razvoju ekonomije, ali i izrazito učinkovite demografske mjere. Prema informacijama Ministarstva financija Zapadnohercegovačke županije, na ime mjesečne naknade obiteljima s troje i više djece za 12 mjeseci 2024. godine iz proračuna Zapadnohercegovačke županije isplaćeno je ukupno 11,370.000 KM, a pravo na nju u prosincu je ostvarilo 1981 dijete, odnosno 1654 obitelji. U proračunu za 2025. godinu na stavci naknade obiteljima s troje i više djece planirano je 12,000.000 konvertibilnih maraka te je uvećana i stavka koja se odnosi na rodiljske naknade za nezaposlene rodilje jer one od 1. siječnja 2025. godine imaju pravo na mjesečni iznos u visini od 550 KM tijekom prvih 12 mjeseci djetetova života. Prema podacima Ministarstva financija ZHŽ-a, trend rasta broja obitelji s troje i više djece nastavio se i u ovoj godini. Naime, na isplati za siječanj bilo je ukupno 1989 djece, za što je izdvojeno 994.500 KM, doznaje Večernji list.
Primjer ove županije može biti misao vodilja i putokaz ostalima, ali isto tako treba uzeti u obzir najavljene i već započe aktivnosti na razini Federacije BiH koje bi kroz čitav set posrednih i neposrednih mjera trebale voditi poboljšanju demografske slike.
Aktivnosti na razini FBiH
U prvom redu tu je povećanje minimalne plaće, što je temelj rasta životnog standarda i lakšeg suočavanja sa svakodnevnim inflatornim pritiscima. Neizravno, ovo je preduvjet o kojemu ovisi i ukupna demografska situacija. Nadalje, krenulo se i u proces koji treba voditi uvođenju univerzalnog dječjeg dodatka.
Prema usporednim podacima, Federacija Bosne i Hercegovine u 2025. godini je, u usporedbi sa zemljama Europe, među onima s najvećim pojedinačnim iznosom dječjeg dodatka po djetetu, ali istodobno ima jedan od najmanjih obuhvata djece; svega 20%, što je u prosjeku između 70.000 i 80.000 djece godišnje.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istaknuo je značaj uvođenja univerzalnog dječjeg dodatka, naglašavajući potrebu za širim obuhvatom djece kako bi se osigurala bolja podrška za sve obitelji.
