Kupovina akcija na burzi, oročena štednja, investicijsko zlato, sve su to mogućnosti za zaradu, posebno za manje investitore. Ipak, ti prihodi nisu veliki, a nerijetko su mali akcionari bili i na gubitku.

Posljednjeg desetljeća, investiranje u stanogradnju, umjesto u štednju donjelo je ekspanziju gradnje i porast cijena. To je inspiriralo poduzetnike da ponude i mogućnost kupovine stana na kvadrat, što bi donijelo veću zaradu od poznatih načina štednje i ulaganja.

Projektom da investirate u kvadrat stana, mogu zaraditi svi. Na rok od dvije godine, barem dvostruko više nego da oročite štedni ulog, tvrde.

Na primjeru zgrade od 2.200 kvadrata, proizvodna cijena kvadrata stana je 1.500 eura, a maloprodajna 2.250. Profit od 750 eura dijeli se po pola – na vlasnika kvadrata i firmu koja vodi posao.

– To znači da ste u mogućnosti da investirate u proizvodnju jednog kvadrata stambenog ili poslovnog prostora. Taj kvadrat je naše zaduženje da proizvedemo i prodamo na tržištu, a profit da podijelimo po pola. Na tržištu će biti mogućnost da se ugovoreni kvadrati prenesu na nekog drugog, odnosno bit će na sekundarnom tržištu – kaže Dušan Uzelac, autor projekta “Investiram kvadrat” za RTS.

Za potencijalne ulagače svaki je projekt rizičan, ali presudnu ulogu igra povjerenje u investitora. Dodatnu sigurnost daje i to da se projekat kontrolira u fazama.

– U današnje vrijeme ne postoji stopostotna sigurnost. Odlučujemo o količini rizika koju smo spremni  prihvatiti. Kao netko tko se bavi nekretninama, smatram da je mogućnost da se iz ovog izađe bez neke zarade – jako niska”, ističe Uroš Brkić, potencijalni investitor.

Promet akcija na Beogradskoj burzi je nizak, tako je prošle nedjelje bio manji od vrijednosti jednog stana u Beogradu.

S druge strane, tržišni obrt nekretnina prošle godine bio je 6,5 milijardi eura, od čega je devet od deset stanova kupljeno gotovinom.

– Garancije prilikom ulaganja ne postoje, svaki investitor nosi rizik. Sigurnost postoji u smislu da je najvažnije da se ovaj projekat razdvoji od građevinskih, gdje znamo da ima veliki broj mešetara koji nisu sigurni –  ukazuje Nenad Gujančić, iz firme “Momentum securitys”.

Da svi vide profit u građevinarstvu, govori i primjer jedne banke koje nudi stambeni kredit sa rokom otplate od 25 godina i fiksnom kamatom od pet posto sve vrijeme otplate.

Čekaju se i hipotekarni krediti koji bi trebali “napraviti bum” u građevinarstvu i pospiješiti gradnju stanova dostupnu srednjem sloju stanovništva.

Kupovina akcija na burzi, oročena štednja, investicijsko zlato, sve su to mogućnosti za zaradu, posebno za manje investitore. Ipak, ti prihodi nisu veliki, a nerijetko su mali akcionari bili i na gubitku.

Posljednjeg desetljeća, investiranje u stanogradnju, umjesto u štednju donjelo je ekspanziju gradnje i porast cijena. To je inspiriralo poduzetnike da ponude i mogućnost kupovine stana na kvadrat, što bi donijelo veću zaradu od poznatih načina štednje i ulaganja.

Projektom da investirate u kvadrat stana, mogu zaraditi svi. Na rok od dvije godine, barem dvostruko više nego da oročite štedni ulog, tvrde.

Na primjeru zgrade od 2.200 kvadrata, proizvodna cijena kvadrata stana je 1.500 eura, a maloprodajna 2.250. Profit od 750 eura dijeli se po pola – na vlasnika kvadrata i firmu koja vodi posao.

– To znači da ste u mogućnosti da investirate u proizvodnju jednog kvadrata stambenog ili poslovnog prostora. Taj kvadrat je naše zaduženje da proizvedemo i prodamo na tržištu, a profit da podijelimo po pola. Na tržištu će biti mogućnost da se ugovoreni kvadrati prenesu na nekog drugog, odnosno bit će na sekundarnom tržištu – kaže Dušan Uzelac, autor projekta “Investiram kvadrat” za RTS.

Za potencijalne ulagače svaki je projekt rizičan, ali presudnu ulogu igra povjerenje u investitora. Dodatnu sigurnost daje i to da se projekat kontrolira u fazama.

– U današnje vrijeme ne postoji stopostotna sigurnost. Odlučujemo o količini rizika koju smo spremni  prihvatiti. Kao netko tko se bavi nekretninama, smatram da je mogućnost da se iz ovog izađe bez neke zarade – jako niska”, ističe Uroš Brkić, potencijalni investitor.

Promet akcija na Beogradskoj burzi je nizak, tako je prošle nedjelje bio manji od vrijednosti jednog stana u Beogradu.

S druge strane, tržišni obrt nekretnina prošle godine bio je 6,5 milijardi eura, od čega je devet od deset stanova kupljeno gotovinom.

– Garancije prilikom ulaganja ne postoje, svaki investitor nosi rizik. Sigurnost postoji u smislu da je najvažnije da se ovaj projekat razdvoji od građevinskih, gdje znamo da ima veliki broj mešetara koji nisu sigurni –  ukazuje Nenad Gujančić, iz firme “Momentum securitys”.

Da svi vide profit u građevinarstvu, govori i primjer jedne banke koje nudi stambeni kredit sa rokom otplate od 25 godina i fiksnom kamatom od pet posto sve vrijeme otplate.

Čekaju se i hipotekarni krediti koji bi trebali “napraviti bum” u građevinarstvu i pospiješiti gradnju stanova dostupnu srednjem sloju stanovništva.