Do kraja tjedna Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine trebalo bi objaviti natječaj za nabavu uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića vrijednih oko 88 milijuna KM, međutim, ključno je pitanje hoće li nove tehnologije, ako se uvedu od 2026. godine, doprinijeti pravednijim izborima, pišu Nezavisne.
Posljednjih nekoliko godina često se u javnosti pojavljuju oni koji se zalažu za nove tehnologije i koji tvrde da će se izborne zloupotrebe svesti na minimum, ali, s druge strane, ima i onih koji kažu da nove tehnologije neće spriječiti zloupotrebe u mjeri u kojoj se to prezentira.
Zagovornici novih tehnologija posljednjih godina kažu da će biometrijska identifikacija birača spriječiti glasanje onih koji nisu na popisu birača, te da će skeniranje i time brojanje glasačkih listića spriječiti manipulacije koje su se događale kada su biračka mjesta bila zatvorena.
U to vrijeme, odnosno nakon zatvaranja biračkih mjesta, članovi biračkih odbora su u međusobnom dogovoru na glasačke listiće upisivali preferencijalne glasove, odnosno upisivali su glasove kandidatima za koje su radili kako bi ih “progurali” na listi.
To će se spriječiti novim tehnologijama, odnosno skeniranjem glasačkih listića, međutim, osim toga, postoje i oni koji ne vjeruju u nove tehnologije i tvrde da neće ništa dobiti.
„Uvijek i isključivo, razgovor o potrebi uvođenja novih tehnologija dolazi od gubitnika izbora, i od izbora do izbora se to ponavlja, i ne samo ovdje. Gubitnici izbora čak unaprijed znaju da će izbori biti ukradeni, ali, eto, da imaju nove tehnologije, to ne bi bio slučaj. Činjenice su drugačije. U izbornom procesu svi varaju i određene manipulacije rade svi bez iznimke, i u principu rezultat će biti onakav kakav je raspoloženje u društvu i kakav odluče birači. To su pokazali i višestruki poništavanjima izbora zbog nekih nepravilnosti. Kada se te nepravilnosti konačno otklone na ponovljenim izborima, rezultat je uvijek isti i rezultati se nikada nisu promijenili na ponovljenim izborima“, rekao je Branko Petrić, bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
Tvrdi da nove tehnologije „guraju“ lobisti i da se to pokušavalo svugdje, u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj i da je sve propalo, te da je sada cilj prodati Bosni i Hercegovini „skalameriju“ koja se nalazi u skladištima u Europi.
„Ono o čemu pričaju i što traže ne postoji nigdje u svijetu. Proputovao sam cijeli svijet. Doslovno cijeli svijet i nigdje nema ničega sličnog. Prvo pitanje je identifikacija birača, a zamislite nepovjerenje da vam osobna iskaznica ili putovnica nisu važeće i da se morate identificirati otiskom prsta. U američki Kongres, Kremlj, ulazite s našom putovnicom, ali ne možete na biračko mjesto. Bilo je pokušaja u Crnoj Gori da se to uvede, ali to je bila šala. „Teško je i ne znam jesu li odustali od toga. To je glupost. Zašto ćemo skenirati glasačke listiće? Nema skenera koji mogu skenirati A1 listić za županijsku skupštinu, na primjer. Veličine je blagovaonskog stola“, rekao je Petrić.
Poseban problem, kako kaže Petrić, je što se sve to koristi jednom u dvije godine, a onda mora dvije godine stajati u skladištima gdje će baterije procuriti i pojavit će se milijun drugih problema.
“Jednom smo radili procjene. Treba nam 60 šlepera za prijevoz. Za što? Jednom godišnje. SIP tome ne može odoljeti s ovim sastavom i to se gura s nekih drugih adresa, prije svega od visokog predstavnika”, naglasio je Petrić.
Aleksandar Radeta, umirovljeni član Republičkog izbornog povjerenstva i bivši predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Banja Luke, djelomično se slaže da nove izborne tehnologije neće u potpunosti spriječiti zlouporabe. Kaže da će to djelomično doprinijeti smanjenju zlouporaba, ali da se sve vrti oko ljudi i da svatko tko želi može pronaći način da prevari nove tehnologije.
„Po mom mišljenju, ključna je opasnost od krađe izbora od onoga tko ih raspisuje i tko je glavni administrator. Ovdje imam rezervu, jer ako su u Americi ukrali izbore Trumpu, što onda možemo očekivati“, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičkog izbornog povjerenstva u ostavci i bivši predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva u Banjoj Luci.
Kaže da je prije novih tehnologija trebalo promijeniti zastarjeli Izborni zakon BiH i smanjiti ulogu političkih stranaka te „pročistiti“ biračke popise na način da oni koji „ovdje ne žive“ ne mogu glasati.
„U svakoj općini imamo biračka mjesta s brojem 000, i tamo glasaju ljudi koji su odavno otišli u inozemstvo, žive negdje drugdje, a na dan izbora mogu doći i glasati. Nemamo kontrolu nad tim jesu li ti ljudi živi i trebali su biti skinuti s popisa birača. Nadalje, imamo sustav prema kojem političke stranke ždrijebom određuju članove izbornih odbora, te smo u situaciji da stranke na izbore dovode ljude koji su dio izborne administracije i koji su spremni ukrasti izbore. To smo trebali riješiti prije uvođenja novih tehnologija, što je trebalo doći na kraju i nakon što se zakon popravi u dijelu koji se može popraviti“, rekao je Radeta, dodajući da će nove tehnologije doprinijeti smanjenju zlouporaba, ali ne u mjeri u kojoj javnost očekuje.
Kada su u pitanju nove tehnologije, SIP je prošli tjedan promijenio određene odluke o nabavi uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera za glasačke listiće na način da „umjesto jednokratne isporuke“ to treba stajati „četiri godine“.
Na toj sjednici formirano je povjerenstvo koje će provoditi javnu nabavu, a najavljeno je da bi natječaj trebao biti objavljen krajem ovog tjedna jer je vremena malo, a riječ je o međunarodnom natječaju.
Nabava sustava za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića koštat će oko 88 milijuna KM s PDV-om, a ugovor se planira sklopiti s najpovoljnijim ponuđačem.
“Nakon osiguranja sredstava, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) do danas je pripremalo teren za početak procesa. Sve se svelo na istraživanje tržišta i testiranje kako bismo znali što želimo naručiti”, rekla je tom prilikom Irena Hadžiabdić, članica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine.
Prema neslužbenim informacijama, veliko je pitanje hoće li nove tehnologije biti spremne za izbore 2026. godine, jer u slučaju pritužbi na izbor dobavljača ili natječajnu dokumentaciju koja tek treba biti objavljena, sigurno je da se rokovi koje je SIP postavio neće ispoštovati. Osim toga, čak i u slučaju nabave opreme na vrijeme, veliki problem bit će implementacija softvera, kao i nedostatak osoblja za upravljanje cijelim postupkom. Međutim, u tome SIP očekuje intervenciju Christiana Schmidta, od kojeg su navodno dobili obećanje da će nametnuti odluku o dodatnom zapošljavanju osoblja, u ovom slučaju potrebnih inženjera informatičke tehnologije. U slučaju da Schmidt nametne takvu odluku, kako neslužbeno doznajemo, postavlja se pitanje gdje pronaći inženjere s obzirom na to da SIP neće moći adekvatno platiti te radnike, ne toliko zbog nedostatka novca, koliko zbog ograničenja u Zakonu o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.
