Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je u svom tjednom izdanju članak o plinovodu Južna interkonekcija, u kojem se raspravlja o sumnjama i strahovima oko ovog projekta.
Autor, Michael Martens, koji je često pisao o Balkanu i Bosni i Hercegovini, navodi da je plinovod Južna interkonekcija bio u središtu pažnje i prethodne administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Joea Bidena. Podsjetio je da su prvi koraci prema provedbi projekta poduzeti za vrijeme mandata bivšeg američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i bivšeg američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.
Nakon dolaska predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, kako navodi FAZ, interes za ovaj projekt ponovno je oživljen, ali pod novim uvjetima. Prema autoru, tvrtka koja bi mogla realizirati ovaj projekt, AAFS Infrastructure and Energy, ima duboke veze s Trumpovom administracijom. Podsjeća se da je jedan od zamjenika direktora Jesse Binnall, koji je bio Trumpov odvjetnik kada je tražio poništenje predsjedničkih izbora 2020., na kojima je Trump izgubio od Bidena.
Prema tekstu, direktor tvrtke Joseph Flynn ima brata Michaela, koji je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, ali i lobist bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Veze Flynna i Dodika naglašavaju se u kontekstu promjene stava Sjedinjenih Američkih Država prema bivšem čelniku RS-a.
-Čini se da su te veze dale rezultate. Nakon godina neuspješnih pokušaja, Dodik je uspio izboriti ukidanje američkih sankcija protiv njega, njegovog političkog kruga i obitelji krajem 2025. Sankcije su uvedene zbog korupcije i ugrožavanja poslijeratnog poretka. Michael Flynnov Gold Institute for International Strategy također je najavio organizaciju Europskog ekonomskog i sigurnosnog summita krajem svibnja u Banjoj Luci, Dodikovom centru moći, bez čije stranke se zakon o plinovodu ne može provesti“, navodi se u tekstu.
Martens također ističe ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji bi mogao biti ključan za izgradnju plinovoda zbog pitanja državne imovine, koja je od 2005. godine pod zabranom raspolaganja zbog zakona koji je nametnuo Schmidtov prethodnik Paddy Ashdown.
Martens također citira nekoliko sugovornika iz Sarajeva, uključujući otvorenu poruku koju je primio od neimenovanog dužnosnika jedne političke stranke u Sarajevu:
-Sigurno se nećemo protiviti Washingtonu – rekao je za FAZ.
U dijelu teksta koji se odnosi na ulogu sadašnjeg otpravnika poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Johna Ginkela, navodi se da on nije član Trumpovog klana MAGA, već diplomat s ozbiljnim iskustvom. Ipak, strah od Washingtona tjera ga da podrži projekt.
-Boji se da je i sam mogao bi završiti na crnoj listi u Washingtonu ako ne ostvari rezultat vezan uz plinovod. Zato vrši pritisak na domaće političare – rekao je izvor za FAZ.
Martens također citira neimenovanog diplomata iz BiH, koji je sada u mirovini. Ističe:
-Ranije smo se često divili našim američkim kolegama. Ne samo kao predstavnici svoje zemlje, već i kao osobe, nastupali su s velikim samopouzdanjem. Danas drhte pred vlastitim glavnim gradom, na način koji smo nekada poznavali samo od veleposlanika autokratskih banana republika.”
Na kraju, FAZ navodi da se Schmidt suočava s teškim izborom: između poštivanja prethodnih odluka koje bi mogle zaustaviti američki projekt i promjene zakona, što bi moglo dovesti do problema unutar zemlje.
-Samo ako ga više nije briga ni za kakvu budućnost u Sarajevu, Schmidt bi mogao slijediti ne tako poznati primjer svog prethodnika Valentina Inzka. Neposredno prije kraja mandata, kada je već znao da se posljedicama njegovih dekreta neće baviti on već njegov nasljednik, Inzko je kriminalizirao negiranje genocida u Srebrenici. Ali čak i tada se postavljalo isto pitanje koje vrijedi i danas: koliko je dekret učinkovit ako onaj tko ga donosi nema moć da ga provede – piše FAZ.
