Od 1. veljače njemačke tvrtke će uvesti eksperimentalni četverodnevni radni tjedan i mjeriti produktivnost radnika.
Eksperiment u kojem će biti 45 tvrtki trajat će šest mjeseci, a zaposlenici će zadržati sadašnje plaće unatoč smanjenoj satnici, piše “Bloomberg”.
Cilj eksperimenta
Cilj ovog eksperimenta je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji nego i učinkovitiji u svojim poslovima.
– Apsolutno sam uvjeren da se ulaganja u novi posao isplate jer povećavaju dobrobit i motivaciju, a time i učinkovitost – rekao je Soren Frike, suosnivač tvrtke za planiranje događaja “Solidsense”, jedne od 45 tvrtki koje će biti dio studije, pa dodao:
– Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati.
Projekt naglašava širu promjenu koja se događa na njemačkom tržištu rada, gdje nedostatak kvalificiranih radnika vrši pritisak na tvrtke da popune svoje redove. Manjak, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže od “Deutsche Bahna” veće plaće i očuvaju fleksibilnost i neovisnost koju su stekli tijekom pandemije.
Neravnoteža potiče napetosti između poslodavaca i radnika. Njemačke strojovođe, koje su šest dana bile u štrajku, traže skraćivanje tjednog radnog vremena s 38 na 35 sati bez smanjenja plaća.
Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 posto za velik dio svojih radnika, kojih je sveukupno oko 930.000.
Neki ekonomisti upozoravaju da bi taj potez mogao potaknuti inflaciju.
Radna snaga
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih tvrtki barem djelimično ne može popuniti slobodna mjesta. Softverski div “SAP SE” prestao je tražiti fakultetske diplome od kandidata za posao 2022. godine, dok je nekretninski div “Vonovia SE” prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
“Bloomberg” piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
– Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio – objašnjava Hening Roeper, izvršni direktor “Eurolama”, proizvođača prozora.
