Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u razgovoru za BiznisInfo.ba govorio je o ključnim ekonomskim i političkim pitanjima koja trenutno oblikuju život građana i gospodarstva Federacije BiH.
Teme su bile smanjenje doprinosa, blokade u izgradnji Koridora 5C, problemi u namjenskoj industriji, kao i stanje u strateškim kompanijama poput Igmana i Koksare.
Nikšić je istaknuo da Vlada mora balansirati između populističkih pritisaka i realnih fiskalnih mogućnosti, te naglasio važnost stabilnog razvoja i ulaganja u industriju koja može biti pokretač ekonomskog rasta.
U pripremi je druga faza smanjenja doprinosa u Federaciji, s ciljem rasterećenja gospodarstva, povećanja plaća i stvaranja prostora za nova ulaganja. Koje konkretne efekte očekujete da će donijeti?
– Prva faza je počela 1. srpnja, ali se pokazalo da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri prenijeli benefite smanjenja doprinosa na radnike kroz veće plaće.
U protekla dva mjeseca bilježimo oko 40 milijuna KM manje prihoda mjesečno za mirovinsko osiguranje, što trenutno kompenziramo iz budžeta. To nam pokazuje da u drugu fazu ne možemo ići bez kvalitetne pripreme.
Ključni preduvjet je usvajanje zakona o fiskalizaciji financijskih transakcija, koji bi trebao uskoro biti upućen u parlament, a koji bi trebao dovesti do povećanja budžetskih prihoda. Kada vidimo prve rezultate njegove primjene – kroz barem jedan ili dva kvartala – tek tada možemo ući u drugi krug smanjenja doprinosa.
Dodatno, ulazimo u izbornu godinu kada rastu populistički pritisci – svi traže povećanje mirovina i dodatna socijalna davanja, ali neko mora osigurati i prihodnu stranu proračuna.
Primjera radi, novi zakon o MIO-u će koštati po povoljnijoj varijanti dodatnih 500 milijuna KM, a zakon o boračkom dodatku oko 230 milijuna KM. Zato je bolje praviti studioznu pripremu nego donositi zakone koje ne možemo financijski ispoštovati.
Političke odluke Predsjedništva BiH zaustavile su gradnju dionica autoceste kod Mostara, posebno dionice Mostar jug – Tunel Kvanj. Što Vlada FBiH tu može uraditi i kada možemo očekivati početak radova?
– Problem se vezuje za odluku o zabrani prometa državnom imovinom, iako ovdje nije riječ o klasičnom prometu. Radi se o samo 400 kvadrata neperspektivne vojne imovine za koju je Ministarstvo obrane već dalo suglasnost. Nekako se ne mogu oteti dojmu da je na djelu više politička blokada zbog stranačkih interesa (SDFA).
U međuvremenu smo s Ministarstvom obrane dogovorili privremeno rješenje kojim nam je odobren prelazak preko tog dijelu zemljišta, a što bi nam omogućilo da izvodimo radove na drugim dionicama dok se ne riješi ova blokada.
Važno je naglasiti da blokada državne imovine ne zaustavlja samo izgradnju Koridora 5C, već i razvoj lokalnih zajednica. Federacija BiH nema problem da zemljište ostane u državnom vlasništvu, samo tražimo mogućnost korištenja radi izgradnje javnih projekata.
Ne vidimo zašto autocesta, kao javno dobro, ne bi mogao prolaziti preko državnog zemljišta, a da se pri tome ne mijenja titular vlasništva, tim prije što je za trasu koridora davno utvrđen javni interes od strane Predsjedništva BiH, Vijeća ministara i državnog parlamenta.
Kompanija Igman Konjic nedavno je bila u fokusu javnosti zbog problema sa snabdijevanjem sirovinama iz Srbije. Iako je proizvodnja nastavljena, kako planirate trajno riješiti problem opskrbe sirovinama?
– Igman desetljećima nabavlja barut od istog dobavljača, jer se nekad u bivšoj državi planski zaokruživao proces proizvodnje. Naravno, ovo je upozorenje kako nije dobro ovisiti o jednom izvoru, zbog čega je potrebno tražiti alternativne dobavljače. Postoje kompanije prije svega u Turskoj i Češkoj, ali odluke o dobavljačima treba prepustiti menadžmentu kompanije.
Cilj je da se ne zavisi samo od jednog dobavljača, a da se koristi ono što je u datom trenutku najbolje i najpovoljnije, a to je u ovom trenutku barut iz Srbije. Već sam ranije govorio da smo planirali i pokrenuli određene aktivnosti kako bismo u Federaciji BiH izgradili vlastitu barutanu. To, naravno, zahtijeva dodatna sredstva za investicije.
Namjenska industrija je jedna od ključnih grana našeg gospodarstva, generator razvoja i pokretač koji može povući i druge prateće industrije. Koliko je to važno najbolje znaju i osjećaju lokalne zajednice koje imaju ovakve firme, poput Konjica, Bugojna, Novog Travnika, Goražda… Kada radnici u tim sredinama rade i redovno primaju plaće, cijela lokalna ekonomija napreduje.
Vlada Federacije BiH čvrsto je opredijeljena da pruži podršku namjenskoj industriji, prati njen razvoj i stvara ambijent za daljnja ulaganja. Planirali smo otvaranje jednog pogona u Cazinu kako bismo proizvodnju dodatno rasporedili po različitim regijama. Ako se taj model pokaže uspješnim, razmišljat ćemo i o još jednoj lokaciji u Hercegovini. Naš cilj je da stabiliziramo firme koje su se već oporavile, a one koje još imaju problema vratimo na pravi put.
Vrlo je važno da, uz Ginex i Igman – koji je prije posljednjih problema ostvarivao značajnu dobit – i kompanije poput Binasa i BNT-a sada također bilježe ozbiljne prihode. Posebno ohrabruje i povratak interesa za Pretis, koji ima proizvode vrlo tražene na tržištu, iako još uvijek nosi teret problema iz ranijeg perioda.
Kakva je situacija sa Zrakom, o kojem je posljednjih dana bilo mnogo govora?
– Zrak pokušavamo izvući iz stečaja. Nažalost, postupak stečaja je pokrenut prešutnom suglasnošću prethodne vlade – oni nisu službeno odobrili otvaranje stečaja, ali nisu ni reagirali u zakonskom roku, što se smatra suglasnošću. Taj status opterećuje i zaposlene i Vladu, jer je teško privući investitore i otvarati nova radna mjesta dok nad kompanijom visi prijetnja stečajnog postupka.
Ipak, najvažnije je da Zrak i dalje radi, sklapa ugovore i opstaje. Vjerujem da će se u periodu koji je pred nama postepeno vraćati na prijeratne pozicije, jer je Zrak ključni partner BNT-u – posebno kada je riječ o nišanskim spravama – i te dvije firme nadopunjuju jedna drugu.
Koliko bi bilo važno ponovno pokretanje proizvodnje u Vitezitu koji se također spominjao kao alternativa za snabdijevanje Igmana barutom?
– Vitezit je u složenoj situaciji zbog sudskih sporova oko privatizacije i stečaja. Trenutno možemo samo pratiti situaciju jer je sve u nadležnosti suda. Važno je naglasiti da, kako se nedavno pokazalo, barut iz Vitezita nije kompatibilan s potrebama Igmana.
Pokretanje proizvodnje svakako bi ojačalo kompletnu namjensku industriju, njihovi eksplozivi su posebno interesantni rudnicima, ali to je dugoročno i neizvjesno pitanje.
Da li Vlada FBiH prati situaciju u kompaniji Koksara (bivši GIKIL), koja se nalazi pred stečajem, i da li se može i na koji način uključiti u rješavanje problema u stoj firmi?
– Pratimo situaciju, iako je GIKIL u nadležnosti Vlade Tuzlanske županije, koja je provela privatizaciju. U prošlosti smo posredovali kada je ArcelorMittal zatvarao svoju koksaru. Tada smo imali sastanak i oni su dogovorili da Mittal ugasi svoju koksaru a da koristi koks iz Lukavca.
Sada pratimo i prodaju Mittala i dešavanja u GIKIL-u. Naš fokus je zaštita radnika i očuvanje proizvodnje, naravno, u okvirima zakonskih nadležnosti i mogućnosti Federalne vlade.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih je manji za oko tri tisuće u odnosu na isti period prošle godine. Do pada je došlo i u prerađivačkoj industriji. Koji su uzroci i kako planirate zaustaviti pad?
– Pad zaposlenosti nije dramatičan sve dok se kreće unutar 0,5 posto ukupnog broja radnih mjesta. Podaci su djelomično uzrokovani sezonskim kretanjima u sektoru obrazovanja koji je specifičan i u kojem ljudi rade na određeno.
Kada je riječ o prerađivačkoj industriji, ona je naslonjena na lohn poslove i strane ekonomije. Kada one usporavaju, logično dolazi do smanjenja narudžbi.
No, minimalna plaća, usprkos tvrdnjama pojedinih “eksperata”, nije dovela do masovnih otpuštanja. Naprotiv, pokazala se opravdanom jer smo smatrali da dio dobiti kompanija koja je prošle godine iznosila nešto više od 4,3 milijarde – treba usmjeriti radnicima koji su stvarali tu dobit.
Vlada prati stanje na dnevnoj osnovi i radi na stvaranju uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta kroz poticaje, investicije i jačanje gospodarstva.
