Međunarodni se dan materinskog jezika obilježava danas, 21. veljače, a hrvatski je vrlo bogat, zanimljiv, a ponekad i nepredvidljiv.
Za hrvatski jezik mnogi stranci često kažu da je jedan od najtežih za savladavanje te da je potrebno puno muke i truda kako bi se usvojila njegova glavna obilježja i uspješno izborilo s našim konjugacijama i deklinacijama, ali i s glasovima koji mogu biti itekako teško izgovorljivi.
Ako je toliko zahtjevno uhvatiti se ukoštac s pravilima hrvatskog standardnog jezika, zamislite koliko je onda teško razumjeti specifične i osebujne izreke čije značenje ponekad jedva da ima veze sa značenjem pojedinačnih riječi koje tu izreku sačinjavaju, a bogatstvo naših izraza i poslovica vrlo je široko i kreativno.
Od biljnog i životinjskog svijeta, preko nekih starih običaja ili samo nama dobro poznatih povijesnih situacija, paradoksa ili problema.
Ponekad su potpuno jasne i logične, neke slike i prizori koje možemo odmah i zamisliti, a ponekad toliko neobične i nespojive, da su i samim izvornim govornicima zapravo neobjašnjive.
Kako bismo proslavili dan našeg bogatog i šarolikog materinskog jezika, u nastavku vam donosimo petnaest najzanimljivih i najživopisnijih mudrih i manje mudrih izreka, a vi odaberite svojeg favorita i prisjetite se i svih onih koje svakodnevno koristite, a na ovom se popisu nisu našle.
Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
Kad čeljad nije bijesna, ni kuća nije tijesna.
Puno babica, kilavo dijete.
I ćorava kokoš nađe zrno.
Na Sveto Nigdarjevo.
Koštati kao svetog Petra kajgana.
Motati se kao mačka oko vruće kaše.
Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru.
Nije se rodio tko bi svakom ugodio.
Prodati rog za svijeću.
Odijelo ne čini čovjeka, ali čini gospodina.
Rugala se sova sjenici (da ima veliku glavu).
Vidjela žaba da se konji potkivaju pa i ona digla nogu.
Trla baba lan da joj prođe dan.
Tiha voda brege dere.
