Dok Washington pojačava vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu, europske zemlje – Njemačka, Švedska, Slovačka i Srbija – pozivaju svoje građane da napuste Iran. Sjedinjene Američke Države u posljednjim danima provode intenzivno prebacivanje vojne opreme i snaga prema Bliskom istoku i Europi.
Ključna točka tog vojnog raspoređivanja su Azori, preko kojih gotovo 170 američkih transportnih zrakoplova neprekidno prebacuje opremu i zalihe u američke baze. Aktiviran je i zračni most tankera, a više od stotinu borbenih zrakoplova nalazi se u stanju pune pripravnosti.
Na moru se američka vojna prisutnost dodatno pojačava. Nosač zrakoplova Gerald Ford snimljen je u vodama kod Gibraltara, dok se oko Irana formira pomorski prsten sastavljen od petnaestak razarača i krstarica. Procjene govore da je u dometu gotovo 600 krstarećih raketa Tomahawk, sposobnih pogoditi ciljeve duboko u iranskoj unutrašnjosti.
U trenutku dok se vojna sila tiho raspoređuje, američki predsjednik Donald Trump Iranu je dao posljednji rok – deset do petnaest dana za postizanje sporazuma. U suprotnom, poručuje, razmatra se i ograničeni vojni udar kako bi se Teheran prisilio na dogovor.
–Bolje im je da ispregovaraju pošten dogovor. Bolje im je da pregovaraju. Znate, narod Irana je uvelike drugačiji od iranskih vođa i to je vrlo tužna situacija, rekao je Trump.
Rok snažno pritišće iransku stranu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči, koji je ovoga tjedna u Ženevi sudjelovao u pregovorima s američkim izaslanstvom, najavio je da će Teheran uskoro iznijeti vlastiti protuprijedlog nuklearnog sporazuma.
–Ono o čemu sada govorimo jest kako osigurati da iranski nuklearni program, uključujući obogaćivanje, bude mirnodopski i da takav ostane zauvijek, rekao je Aragči.
No, jaz između dviju strana i dalje je dubok. Washington traži potpunu obustavu obogaćivanja uranija, predaju postojećih zaliha te odricanje od nuklearne energije. Za Iran je to pitanje nacionalnog ponosa i suvereniteta, a zasad nudi tek privremene ustupke.
