Krajem prošle i početkom ove godine zabilježene su nestašice nekoliko lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine, neki neće biti dostupni do kraja godine, a neki su trajno ukinuti.
Razlozi manjka uključuju, između ostalog, kašnjenja proizvođača u proizvodnji, probleme u opskrbnom lancu, odluke proizvođača da ne produže licence, ograničene proizvodne kapacitete, reorganizaciju proizvodnje i globalno poremećene opskrbne lance.
U prosincu 2024. godine i tijekom ove godine prijavljen je privremeni ili trajni prekid u prometu 33 lijeka, a iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da za veliki broj lijekova postoje takozvane generičke paralele, tako da u slučaju da nedostaje lijek jednog proizvođača, dostupan je lijek iste djelatne tvari, iste jačine i farmaceutskog oblika drugog proizvođača.
Osim toga, zabilježene su nestašice Klavoxa bida, Ventolina, Levemira i Carboplasina.
Nestašica je i određenih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kao i onih koje koriste onkološki bolesnici.
Proizvođači su dužni obavijestiti Agenciju u slučaju prekida u opskrbi tržišta lijekom, a prekidi mogu biti privremeni ili trajni.
U slučaju privremenih prekida, potrebno je navesti očekivani datum ponovnog izlaska lijeka u promet. Proizvođači su dužni navesti i razloge prekida u opskrbi tržišta lijekom.
Kada je riječ o trajnim prekidima koje navode proizvođači (oduzimanje licence i neulazak u proces obnove licence), oni se javljaju uglavnom iz komercijalnih razloga, ističu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Privremeni prekidi nastaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, promjena u proizvodnom procesu, reorganizacije proizvodnje, problema u nabavi sirovina, problema u nabavi ambalažnog materijala, te globalno poremećenih lanaca opskrbe.
– U svakodnevnoj smo komunikaciji s proizvođačima i veletrgovcima. Prošle godine spriječili smo nestašice značajno unaprijedivši dinamiku obrade zahtjeva za izdavanje/obnavljanje/izmjenu odobrenja za stavljanje u promet visokokvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova u BiH, što je rezultiralo bržom isporukom lijekova pacijentima. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, prema specifikaciji koju je odobrila naša agencija – pojašnjavaju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Kažu i kako o nekim nestašicama ipak doznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, nakon čega kontaktiraju proizvođače kako bi provjerili dostupnost lijekova i vidjeli koji su načini da se premosti nedostupnost lijeka pacijentima.
Inače, od 2018. godine Agencija ima informacijski sustav koji sve nedostatke koje prijave proizvođači čini javno dostupnima.
Povećana potrošnja antibiotika
S druge strane, nastavlja se trend povećanja potrošnje antibiotika u Bosni i Hercegovini, a raste i ukupan promet lijekova.
– Potrošnja antibiotika u BiH u 2023. godini iznosila je 24,7 dnevno definiranih doza/1000 stanovnika dnevno (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražava potrošnja lijekova – ističu iz Agencije, dodajući da je u odnosu na prethodnu godinu potrošnja antibiotika u BiH veća i raste iz godine u godinu.
Istovremeno, povećan je i ukupan promet lijekova koji je u 2023. godini iznosio 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. godini taj iznos iznosio 890.880.527,10 KM.
U promatranom razdoblju, tj. Prema podacima za 2023. godinu građani su za bezreceptne lijekove potrošili 130.610.636,90 KM.
