Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u suradnji s Gospodarskim komorama Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, objavila je natječaj za dodjelu 1.910 detašmana domaćim tvrtkama za izvođenje radova u Njemačkoj tijekom 2025./2026. godine.
Većina dozvola namijenjena je građevinskim tvrtkama, iako sektor upozorava da je situacija izuzetno teška i da se broj radnih mjesta za tvrtke u BiH povećava.
„Za Republiku Srpsku, od ukupnog broja, dodijeljeno je 506 dozvola, i to 222 za građevinarstvo, 136 za izolaciju, dok je 148 dozvola dodijeljeno za ostale djelatnosti“, priopćila je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.
Kako navode, Federacija Bosne i Hercegovine primila je 1.013 dozvola, od čega 446 za građevinarstvo, 270 za izolaciju, 297 za ostale djelatnosti, a od 391 dozvole posebnog kontingenta, 172 se odnose na građevinarstvo, 104 na izolaciju, a 115 na ostale djelatnosti.
Kvota od 412 dozvola posebnog kontingenta raspoređuje se u omjeru dvije trećine tvrtkama iz Federacije i jedna trećina tvrtkama iz Republike Srpske s većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih osoba iz Slovenije, a u nedostatku takvih tvrtki, drugim tvrtkama iz BiH.
Mile Petrović, tajnik Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Gospodarskoj komori Republike Srpske, u intervjuu za “Nezavisne novine” ističe da je trenutna situacija u sektoru odreda vrlo teška i zabrinjavajuća.
„Broj odreda još nije dosegao razinu prije pandemije. Prije koronavirusa imali smo oko 2000 radnika u odredima, dok je taj broj sada oko 1910“, rekao je Petrović.
Prema njegovim riječima, situacija u vezi s odredom nikada nije bila gora.
„Privatna ulaganja, na kojima naše tvrtke najviše rade, značajno su smanjena. Posebno je pogođena gruba gradnja koja je smanjena za oko 29 posto“, naglasio je Petrović.
Dodatni problem je kronični nedostatak radne snage.
„Nedostaje obrtnika u svim područjima, što dodatno otežava održavanje postojećeg kontingenta odreda. Naše tvrtke su u nezavidnom položaju“, upozorava Petrović.
Govoreći o stanju njemačkog tržišta, Petrović navodi da je došlo do zasićenja u građevinskom sektoru.
„U prethodnim godinama Njemačka je zabilježila ekspanziju u građevinarstvu, ali sada se provode samo ranije započeti projekti. Tvrtke koje se bave završnim radovima, montažom i fasadnim radovima još uvijek imaju posla, ali ako se sektor grube gradnje uskoro ne oporavi, i one će osjetiti posljedice“, rekao je.
Petrović objašnjava da se tvrtke rijetko potpuno povlače sa stranih tržišta, već prilagođavaju svoje poslovanje okolnostima.
„Obično smanjuju broj zaposlenih, čekaju bolja vremena i posluju s minimalnim kapacitetom. Dio radnika privremeno se vraća na domaće tržište, dok se situacija ne poboljša“, zaključio je Petrović.
Nenad Stanišljević, tehnički direktor građevinske tvrtke „Vranica“ Banjaluka, koja u Njemačkoj posluje preko detašmana, rekao je za „Nezavisne novine“ da je građevinska industrija u Njemačkoj posljednjih nekoliko godina u vrlo velikoj krizi, što utječe i na domaće tvrtke koje tamo posluju.
„Nedostaje investicija, a čim je manje investicija, smanjuje se i obujam posla“, rekao je Stanišljević i istaknuo da su se mnoge tvrtke iz regije povukle iz Njemačke.
Kako je objasnio, očekivali su da će ove godine biti bolje poslovanje za domaće tvrtke koje rade putem detašmana, ali ističe da se to nije dogodilo.
„Tvrtke koje se bave grubim građevinskim radovima posluju na rubu profitabilnosti“, rekao je Stanišljević.
Detašman je poseban oblik poslovne suradnje između tvrtke s područja jedne države, koja na temelju ugovora izvodi radove u toj državi s tvrtkom iz druge države.
Naši građevinari godinama dobivaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a dodjeljuju se tvrtkama koje su u prethodnoj godini imale najbolje poslovne rezultate u Srbiji i Njemačkoj.
