Snažni inflacijski udari, dodatno pojačani nakon rata SAD-a i Irana, svoj danak će u ovoj godini uzeti na novčanicima najvećeg broja obitelji u Bosni i Hercegovini, čiji je životni standard na 40 posto europskog, a udio troškova hrane u mjesečnoj košarici nevjerojatnih 45,28%. Unatoč tržišnom gospodarstvu, navedeno jasno upućuje na potrebu donošenja snažnih mjera s ciljem ublažavanja pritiska na kućne proračune, uz demonstriranje stanovitih regulacijskih poluga države, piše portal Večernjeg lista BiH.
Pohvalno je što je Vlada Federacije BiH, odnosno Ministarstvo trgovine na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, u proteklih nekoliko tjedana realizirala dvije iznimno značajne odluke, ograničivši cijenu kruha te produljivši mjeru zaključanih cijena za 63 proizvoda, no u danima koji dolaze trebali bismo vidjeti i rezultate dviju novih inicijativa. Prva se odnosi na puštanje u funkciju informacijskog sustava “Usporedi cijene” čija je uputa objavljena prije nekih mjesec dana, a koja precizira obvezu trgovaca da Federalnom ministarstvu trgovine dostavljaju podatke o cijenama pojedinih proizvoda radi evidentiranja i praćenja u navedenom informacijskom sustavu, a obveza se odnosi na one prodajne objekte na području Federacije Bosne i Hercegovine tipa nespecijaliziranih samouslužnih prodavaonica, površine prodajnog prostora većeg od 401 m2, čiji asortiman čine prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.
Uvođenjem ove obveze osigurava se pravodobnost, točnost i pouzdanost podataka, čime se dodatno unaprjeđuje transparentnost tržišta i informiranost potrošača.
Informacijski sustav “Usporedi cijene” omogućuje građanima jednostavno i brzo uspoređivanje cijena proizvoda, doprinosi jačanju konkurencije među trgovcima te istovremeno omogućava nadležnim inspekcijskim tijelima učinkovitiji nadzor i praćenje kretanja cijena na tržištu. Istodobno, u procesu omogućavanja građanima Federacije što bezbolnijeg suočavanja s inflacijom veliku bi ulogu trebala imati odluka o ograničenju veleprodajnih marži za grupe osnovnih proizvoda (žitarice, mliječni proizvodi, ulja i masti, šećer te riža i tjestenina, kao i povrće, higijenski i dječji proizvodi). Cilj ove mjere je spriječiti neopravdana poskupljenja, ublažiti inflatorne pritiske i osigurati dugoročniju stabilnost cijena proizvoda koji su građanima svakodnevno nužni.
Inače, pitanje inflacije ponovno je u fokusu nakon što su svjetska tržišta doživjela velike potrese zbog krize na Bliskom istoku. Za Bosnu i Hercegovinu to znači nastavak, pa i ubrzanje rasta cijana. Proljetni krug makroekonomskih projekcija u 2026. godini koji je izradila Centralna banka BiH navodi kako je stopa inflacije revidirana, na razinu od 4,7% u 2026. godini, kao posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okružja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovo prelijevanje na rast domaćih cijena.
Novi udar inflacije
Dodatno, domaći čimbenici, poput rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rast cijena električne energije, rast plaća, doprinose zadržavanju inflacije na višoj razini u odnosu na prethodne projekcije.
Eskalacija sukoba dovela je do izražene volatilnosti na globalnim energetskim tržištima, rasta cijena nafte i prirodnog plina, kao i povećane neizvjesnosti na međunarodnim tržištima. Rast cijena energenata na svjetskom tržištu ubrzo se prelio na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, što se dalje reflektira i na ostale robe i usluge. Ukupna inflacija u BiH, mjerena indeksom potrošačkih cijena, već u ožujku 2026. godine iznosila je 5,1%. Ostatak godine nosi nove izazove, a na vlastima je da pokažu umijeće i spremnosti provedbe zaštitnih mjera. Naravno, iako će postojati komentari u smislu stvarne mogućnosti i opravdanosti regulatorne uloge tijela vlasti u slobodnom tržištu, riječ o svojevrsnoj izvanrednoj situaciji koja je i vladama zemalja u okružju ostavila mogućnost intervencije s ciljem zaštite vlastitih građana.
