Pred prizivnim vijećem Suda Bosne i Hercegovine u Sarajevu u četvrtak je održano ročište po žalbi na prvostupanjsku presudu kojom je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik proglašen krivim za neprovođenje odluka visokog predstavnika, pri čemu je Tužiteljstvo BiH tražilo potvrdu te presude, a obrana oslobađanje.
Sam Dodik, kako se i očekivalo, u četvrtak se nije pojavio u sjedištu Suda BiH jer bi u tom slučaju bio uhićen s obzirom na to da je za njim raspisana tjeralica i određen mu je jednomjesečni pritvor zbog odbijanja da se odazove pozivima na saslušanje u istrazi koja je protiv njega pokrenuta pod sumnjom za napad na ustavni poredak BiH.
“Neka rade što hoće i neka donose presude kakve hoće. Ako bude oslobađajuća, nećemo je ni primijetiti, ako bude opet nasrtaj na pravo, upotrijebit ćemo žestoka sredstva”, kazao je novinarima uoči ročišta u Banjoj Luci Dodik.
Nakon što su saslušali predstavnike Tužiteljstva BiH i Dodikovog odvjetnika, suci Vesna Jesenković, Amela Huskić i Hilmo Vučinić trebali bi u roku od mjesec dana donijeti pravomoćnu presudu o kojoj ovisi politička sudbina sadašnjeg predsjednika Republike Srpske.
Obrana je na početku ročišta posegnula za zahtjevom za izuzeće dvoje od tri člana sudskog vijeća. Sud je to odbio, ali je sve prouzročilo višesatno čekanje.
Sud BiH u prvostupanjskom je postupku Dodika u veljači osudio na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Proglašen je krivim jer je u srpnju 2023. potpisao ukaze o stupanju na snagu zakona usvojenih u parlamentu Republike Srpske iako ih je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio.
Prema odredbama Kaznenog zakona BiH neprovođenje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice je kazneno djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora.
Suoptuženik u postupku protiv Dodika bio je Miloš Lukić, direktor Službenog glasnika RS-a u kojemu su sporni zakoni objavljeni, no on je u prvostupanjskom postupku oslobođen.
Tužiteljstvo BiH, osim potvrde osuđujuće presude za Dodika, duže kazne te zabrane političkog djelovanja, sada traži osuđujuću kaznu i za Lukića.
Odvjetnik Goran Bubić je inzistirao na tome da je Dodik političar kojega većina birača u Republici Srpskoj podržava te da Dodik i Schmidt imaju sukob koji je političke naravi pa se taj sukob u “političkoj areni” i treba nastaviti, umjesto što je prebačen na pravosudni teren.
Dodikov odvjetnik tvrdi kako je prvostupanjska presuda “namještena” pa kao dokaz nudi najave, odnosno procjene koje su tijekom suđenja iznosili neki političari poput Bakira Izetbegovića, čelnika Stranke demokratske akcije (SDA).
Time je, kako je ustvrdio Bubić, stvoreno “neprijateljsko ozračje koja ugrožava standard poštenog suđenja” pa u takvim okolnostima optuženi ne može imati povjerenje u Sud BiH. Dodikova obrana osporava i legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika uz obrazloženje kako njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Smatraju da on stoga nije mogao ni nametati odluke, odnosno poništiti sporne zakone.
“Jedino što očekujemo je oslobađajuća presuda”, kazao je Bubić novinarima po okončanju ročišta.
