Desno-populistička Slobodnjačka stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na parlamentarnim izborima u subotu, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu.
Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u povijest kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogo dobiti najveći broj glasova.
U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće Austrijske pučke stranke (ÖVP) koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je pučanima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.
Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova.
Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier.
„Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Tko zaustavi seobu naroda taj će zaustaviti i uvoz islamizma”. Ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.
Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za “tvrđavu Austriju” i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana.
“U Austriji živi previše stranaca” glavna je predizborna poruka desničara.
Herbert Kickl se rado vidi u budućoj ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam “narodnog kancelara”, iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler.
FPÖ-u ovo ne bi bilo prvi put da sudjeluje u radu vlade. No od prve koalicije s pučanima 2000., tada još pod vodstvom Jörga Heidera, slobodnjaci su u vladama s ÖVP-om bili manjinski partner.
Posljednje sudjelovanje u vladi propalo je 2019. kada su slobodnjaci na čelu s tadašnjim predsjednikom Heinz Christianom Stracheom u jeku tzv. Ibiza afere izletjeli iz vlade.
Tadašnji kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) raskinuo je koaliciju sa slobodnjacima nakon što je u javnost procurio video u kojem u opuštenoj atmosferi vikendice na Ibizi Strache navodnim ruskim biznismenima obećava prednost pri dodjeli javnih natječaja u zamjenu za financijsku pomoć FPÖ-u.
No kako se FPÖ uspio oporaviti od posljednjih izbora na kojima je za stranku glasalo svega 16 posto birača? I to usprkos nezapamćenom skandalu u jeku kojeg je kompletno vodstvo dalo ostavku?
Analitičari ponovni uspon slobodnjaka pripisuju protivljenju mjerama ograničenja tijekom koronakrize, negiranju klimatskih promijena i protivljenju vojnoj pomoći Ukrajini. No prije svega, FPÖ je pod vodstvom ekstremnog Herberta Kickla uspio pitanje migracija vratiti u prvi plan.
U tome mu je „pomogla“ serija napada i pokušaja napada koje su u Austriji počinili stranci s islamističkom pozadinom što je zemlju prodrmalo iz temelja.
“Kicklu je pošlo za rukom proširiti klasičnu teme migracije i okrivljavanja stranaca i doći do šireg sloja frustriranih birača”, kaže politolog Thomas Hofer u razgovoru za agenciju AFP.
Ako se obistine prognoze i FPÖ osvoji najveći broj glasova, vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno su niske.
Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni Kickl nema partnera za ostvarenje želje da postane “narodni kancelar”.
Ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar. Posljednjih tjedana se dodatno zaoštrila retorika između pučana i slobodnjaka. FPÖ redovito opužuje aktualnog kancelara i predsjednika pučana Karla Nehammera za propuste u gospodarskoj politici i gubitku kontrole kada je neregulirana migracija u pitanju.
ÖVP pak tvrdi kako Kickl jednostavno “nema kapaciteta” da bude budući kancelar Austrije. Pučani su posljednjih dana predizbornu taktiku usredotočili na neodlučne birače koje nagovaraju da svoj glas daju ÖVP-u kako bi slobodnjaci pali na drugo mjesto čime bi Kickl odustao od svojih pretenzija na kancelarsku poziciju.
Moguće je i da austrijski predsjednik Alexander van der Bellen slobodnjake ne ovlasti za sastavljanje vlade nego da to prepusti drugoplasiranim pučanima, na što po Ustavu ima pravo.
U slučaju da pučani ipak prestignu FPÖ, čelnici ÖVP-a si mogu zamisliti koaliciju sa slobodnjacima, ali pod uvjetom da Kickl ne uđe u vladu.
Ostale opcije koje pučanima stoje na raspolaganju su koalicija sa socijaldemokratima i liberalima iz stranke Neos, ali se ovakva konstelacija nastoji izbjeći zbog neslaganja s eventualnim partnerima na polju gospodarske politike.
Nehammer je posljednjih tjedana, kako bi privolio birače koji naginju slobodnjacima, pooštrio svoje ciljeve na polju migrantske politike. Ujedno ukazuje i na uspjehe austrijskog gospodarstva i poreske olakšice za građane koje je vlada izglasala u posljednje vrijeme.
