Muškarac upao u otvoreni šaht, tužio Grad Zagreb i dobio 22 tisuće eura odštete

Podjeli

Zagrebačke ulice često su poprište ozljeda građana zbog neodržavanih i oštećenih površina za hodanje. Doprinose tome i vremenski ekstremi. Međutim, nije Zagreb jedini grad u kojem postoji opasnost od ozljeda. Zbog bujice kiše u Dubrovniku, koja je nedavno potopila gradske ulice, dio šahtova je bio podignut kako bi voda brže otjecala, a jedan je dječak upao u šaht i lakše se ozlijedio.

Rupe u asfaltu, klizavi pločnici i otvoreni šahtovi bez zaštite čest su razlog padova, a sve veći broj prijavljenih slučajeva ukazuje na ozbiljan problem u infrastrukturi pojedinih gradova. Stiže i zimsko razdoblje, kada opasnost od takvih vrsta ozljeda raste zbog poledice i kiše. Da nisu u pitanju tek puka upozorenja, potvrđuju i odvjetnici. Tužbi građana je, tvrde, sve više.

Što učiniti ako vam se uslijed neodržavanja javnih površina dogodi nezgoda, upitali smo odvjetnika Domagoja Rukavinu koji je zastupao klijente u nekoliko ovakvih sporova.

Odvjetnici se sve češće bave slučajevima građana koji su ozlijede zadobili običnom šetnjom po gradu ili putem do posla, upozorava Rukavina. “Grad Zagreb je temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu dužan održavati komunalnu infrastrukturu u stanju funkcionalne ispravnosti no svakodnevno smo svjedoci da su javne površine kao što su nogostupi, trgovi, parkovi i pješačke staze oštećene i neuredne što posljedično može dovesti do pada ljudi koji se kreću tim javnim površinama”, kaže.

Navodi primjer muškarca koji je 2017. godine upao u otvoreni šaht bez poklopca i istaknutog upozorenja te zadobio teške ozlijede zbog kojih je morao proći operaciju. Tužbom protv Grada Zagreba muškarac je dobio odštetu od 22 tisuće eura. Tu je i slučaj žene koja se 2016. godine poskliznula na zaleđenoj cesti, tužila grad te dobila odštetu od 29.250 kuna.

“Najviše predmeta se odnosi na neodržavanje javnih pješačkih nogostupa i trgova koji su u lošem stanju pa nerijetko dolazi do toga da građani zapnu i pritom padnu. Međutim, tu ima i situacija poput šahtova koji nisu tamo gdje bi trebali biti, ali i neodržavanja javnih površina u zimskom razdoblju kada se na njima nalazi snijeg i led. Nedavno smo imali predmet – na privremenoj autobusnoj stanici je pala starija osoba, a utvrđeno je kako podest nije bio dobar, niti je bio rukohvata za koji bi se oštećena primila”, govori odvjetnik te poručuje: naknadu štete zbog ozljeda uslijed padova na javnim površinama, moguće je ostvariti.

“Sve je više građana koji se javljaju upravo s takvim predmetima naknade štete odnosno postoji tendencija porasta ovakvih predmeta”, kaže Rukavina. Odštete dobivene u ovakvim parnicama, dodaje, kreću se od tri tisuće eura, a najveća odšteta koju pamti je ona koja je morala biti isplaćena radi ozljede koja se dogodila na školskom igralištu.

“Na školskom igralištu za koje se utvrdilo da ga je Grad Zagreb dužan održavati, došlo je do pada konstrukcije metalnog koša, što je dovelo do teške ozljede djeteta sa trajnim posljedicama po njegovo zdravlje. U tom slučaju je oštećenik dobio odštetu veću od 200.000,00 eura. Iznosi naknade određuju se u skladu s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda za određivanje visine naknade neimovinske štete”, objasnio je odvjetnik.

Rok zastare 3 godine 

Rok zastare za ovakve predmete je tri godine od dana događaja odnosno završetka liječenja.

Valja ipak napomenuti kako održavanje javnih površina nije samo dužnost gradova, već i građana. Primjerice, Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje kazne za javne površine ispred zgrada, ukoliko nisu očišćene od snijega i leda. Održavanje istih dužnost je stanara odnosno, suvlasnika zgrade. Isto tako, ako dijelovi fasade padaju na javnu površinu, oštete nečiju imovinu ili ozlijede nekoga, odgovorna je zgrada, odnosno suvlasnici zgrade.

Grad Zagreb upitali smo i oko toga koliko je u posljednjih pet godina bilo takvih sporova, odnosno koliko su odšteta morali isplatiti građanima. Ni nakon više od tjedan dana, odgovor nismo dobili.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Graditeljski pothvat u Hercegovini: Pogledajte plan za 6 tunela kroz planinu iznad Mostara

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

Na Sveučilištu u Mostaru dodijeljene stipendije Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je stipendije studentima za akademsku 2025./2026. godinu, a svečana dodjela ugovora održana je na...

Slični članci

MUP HNŽ: Posebna regulacija prometa tijekom zavjetnog hodočašća u Čitluku

U srijedu, 24. lipnja 2026. godine, uoči 45. obljetnice Gospinih ukazanja u...

Što se dogodilo Nikoli Jokiću?

Košarkaška reprezentacija Srbije započela je pripreme za srpanjski prozor kvalifikacija, a u...

Počela treća faza radova na rekonstrukciji ceste Ilići – Mostar, građani se pozivaju na strpljenje

Završna, treća faza radova na rekonstrukciji ceste Ilići – Mostar započela je...

Četrdeset ljudi utopilo se u Francuskoj tražeći spas od toplinskog vala

Četrdeset ljudi utopilo se u Francuskoj proteklih dana pokušavajući se rashladiti i...

Muškarac upao u otvoreni šaht, tužio Grad Zagreb i dobio 22 tisuće eura odštete

Podjeli

Zagrebačke ulice često su poprište ozljeda građana zbog neodržavanih i oštećenih površina za hodanje. Doprinose tome i vremenski ekstremi. Međutim, nije Zagreb jedini grad u kojem postoji opasnost od ozljeda. Zbog bujice kiše u Dubrovniku, koja je nedavno potopila gradske ulice, dio šahtova je bio podignut kako bi voda brže otjecala, a jedan je dječak upao u šaht i lakše se ozlijedio.

Rupe u asfaltu, klizavi pločnici i otvoreni šahtovi bez zaštite čest su razlog padova, a sve veći broj prijavljenih slučajeva ukazuje na ozbiljan problem u infrastrukturi pojedinih gradova. Stiže i zimsko razdoblje, kada opasnost od takvih vrsta ozljeda raste zbog poledice i kiše. Da nisu u pitanju tek puka upozorenja, potvrđuju i odvjetnici. Tužbi građana je, tvrde, sve više.

Što učiniti ako vam se uslijed neodržavanja javnih površina dogodi nezgoda, upitali smo odvjetnika Domagoja Rukavinu koji je zastupao klijente u nekoliko ovakvih sporova.

Odvjetnici se sve češće bave slučajevima građana koji su ozlijede zadobili običnom šetnjom po gradu ili putem do posla, upozorava Rukavina. “Grad Zagreb je temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu dužan održavati komunalnu infrastrukturu u stanju funkcionalne ispravnosti no svakodnevno smo svjedoci da su javne površine kao što su nogostupi, trgovi, parkovi i pješačke staze oštećene i neuredne što posljedično može dovesti do pada ljudi koji se kreću tim javnim površinama”, kaže.

Navodi primjer muškarca koji je 2017. godine upao u otvoreni šaht bez poklopca i istaknutog upozorenja te zadobio teške ozlijede zbog kojih je morao proći operaciju. Tužbom protv Grada Zagreba muškarac je dobio odštetu od 22 tisuće eura. Tu je i slučaj žene koja se 2016. godine poskliznula na zaleđenoj cesti, tužila grad te dobila odštetu od 29.250 kuna.

“Najviše predmeta se odnosi na neodržavanje javnih pješačkih nogostupa i trgova koji su u lošem stanju pa nerijetko dolazi do toga da građani zapnu i pritom padnu. Međutim, tu ima i situacija poput šahtova koji nisu tamo gdje bi trebali biti, ali i neodržavanja javnih površina u zimskom razdoblju kada se na njima nalazi snijeg i led. Nedavno smo imali predmet – na privremenoj autobusnoj stanici je pala starija osoba, a utvrđeno je kako podest nije bio dobar, niti je bio rukohvata za koji bi se oštećena primila”, govori odvjetnik te poručuje: naknadu štete zbog ozljeda uslijed padova na javnim površinama, moguće je ostvariti.

“Sve je više građana koji se javljaju upravo s takvim predmetima naknade štete odnosno postoji tendencija porasta ovakvih predmeta”, kaže Rukavina. Odštete dobivene u ovakvim parnicama, dodaje, kreću se od tri tisuće eura, a najveća odšteta koju pamti je ona koja je morala biti isplaćena radi ozljede koja se dogodila na školskom igralištu.

“Na školskom igralištu za koje se utvrdilo da ga je Grad Zagreb dužan održavati, došlo je do pada konstrukcije metalnog koša, što je dovelo do teške ozljede djeteta sa trajnim posljedicama po njegovo zdravlje. U tom slučaju je oštećenik dobio odštetu veću od 200.000,00 eura. Iznosi naknade određuju se u skladu s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda za određivanje visine naknade neimovinske štete”, objasnio je odvjetnik.

Rok zastare 3 godine 

Rok zastare za ovakve predmete je tri godine od dana događaja odnosno završetka liječenja.

Valja ipak napomenuti kako održavanje javnih površina nije samo dužnost gradova, već i građana. Primjerice, Zakon o komunalnom gospodarstvu propisuje kazne za javne površine ispred zgrada, ukoliko nisu očišćene od snijega i leda. Održavanje istih dužnost je stanara odnosno, suvlasnika zgrade. Isto tako, ako dijelovi fasade padaju na javnu površinu, oštete nečiju imovinu ili ozlijede nekoga, odgovorna je zgrada, odnosno suvlasnici zgrade.

Grad Zagreb upitali smo i oko toga koliko je u posljednjih pet godina bilo takvih sporova, odnosno koliko su odšteta morali isplatiti građanima. Ni nakon više od tjedan dana, odgovor nismo dobili.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: U tijeku je utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Graditeljski pothvat u Hercegovini: Pogledajte plan za 6 tunela kroz planinu iznad Mostara

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

Na Sveučilištu u Mostaru dodijeljene stipendije Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je stipendije studentima za akademsku 2025./2026. godinu, a svečana dodjela ugovora održana je na...

Slični članci

MUP HNŽ: Posebna regulacija prometa tijekom zavjetnog hodočašća u Čitluku

U srijedu, 24. lipnja 2026. godine, uoči 45. obljetnice Gospinih ukazanja u...

Što se dogodilo Nikoli Jokiću?

Košarkaška reprezentacija Srbije započela je pripreme za srpanjski prozor kvalifikacija, a u...

Počela treća faza radova na rekonstrukciji ceste Ilići – Mostar, građani se pozivaju na strpljenje

Završna, treća faza radova na rekonstrukciji ceste Ilići – Mostar započela je...

Četrdeset ljudi utopilo se u Francuskoj tražeći spas od toplinskog vala

Četrdeset ljudi utopilo se u Francuskoj proteklih dana pokušavajući se rashladiti i...