HNK Mostar je objavio priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
U medijima smo ovih dana mogli pročitati kako je Vakufska direkcija Islamske zajednice Bosne i Hercegovine podržala aktivnosti Muftijstva mostarskog u svezi, kako navode, „povratom, zaštitom i očuvanjem Lakišića harema u Mostaru“.
Pored toga, podržali su i fetvu muftije Dedovića koju je punomoćnik Muftijstva mostarskog odvjetnik Adil Lozo – u okviru sudskog postupka koji je Grad Mostar, zastupan po javnom pravobranitelju Almiru Mujkanoviću, pokrenuo protiv Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – predložio sudu kao dokaz na strani tužitelja, odnosno, Grada Mostara.
U navedenom je sudskom postupku Muftijstvo mostarsko dobilo status umješača na strani Grada Mostara unatoč tome što ničim nije dokazalo da ima pravni interes u ovom postupku. Kako se i zašto to dogodilo, posebna je priča o kojoj ćemo pisati nekom drugom prigodom.
Neka ostane još jednom zabilježeno kako je Vakufska direkcija IZ BiH podržala fetvu muftije Dedovića u kojoj se tvrdi kako je „javna vlast u obvezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće“. Podržala fetvu koju je odvjetnik Lozo predložio kao dokaz na sudu u okviru podneska u kojem navodi: „ovlašteno tijelo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdalo fetvu (pravno stajalište) kao obvezujući akt za predstavnike organa javne vlasti“.
Muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi
S obzirom da su tužitelj Almir Mujkanović i sudac Nedim Kurbegović koji vodi postupak, „javna vlast“, odnosno „predstavnici organa javne vlasti“ fetva muftije Dedovića i podnesak odvjetnika Loze traže od tužitelja i suca da tumačenje iz fetve muftije Dedovića prihvate kao obvezujuće. Parafrazirajući staru narodnu poslovicu, iz pozicije tuženog, ovaj bi se zahtjev slikovito mogao izraziti sloganom „muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi“.
Prijedlog da fetva ovakvog sadržaja dobije status pravno valjanog dokaza u sudskom procesu na Općinskom sudu u Mostaru stoga se može okarakterizirati kao pokušaj da se islamske vjerske i pravne norme, odnosno šerijatska tumačenja, postave iznad Ustava i zakona ove države, ili, pojednostavljeno rečeno, kao pokušaj uvođenja šerijata u BiH.
Kako će tužitelj Mujkanović i sudac Kurbegović reagirati na fetvu, sasvim je drugo pitanje. Kakva god bila njihova reakcija, ostaje činjenica da je odvjetnik Lozo predložio sucu Kurbegoviću da fetvu muftije Dedovića – u kojoj se tvrdi da je „javna vlast u obvezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće“ – prihvati kao pravno mjerodavan dokazni materijal.
Ako se ova fetva ne opozove
Podneskom odvjetnika Loze, fetva je dobila status javnog i pravnog dokumenta. Ako je Općinski sud u Mostaru i odbije kao dokaz, ona i dalje ostaje kao potencijalno obvezujući dokument za muslimane koji su prirodom posla obvezni poduzimati radnje i donositi odluke o statusu zemljišta i lokaliteta koji fetva naziva Lakišića harem, ili pak o pravnom statusu zgrade HNK Mostar.
Ako se ova fetva ne opozove, kako ćemo znati je li određeni vijećnik, ministar, pravobranitelj, tužitelj, sudac, urbanist, inspektor ili bilo koji drugi državni službenik islamske vjeroispovijesti donio odluku isključivo na osnovu Ustava, zakona i zakonskih procedura, a ne pod utjecajem ili pritiskom fetve svoje vjerske zajednice?
Stoga bi, umjesto da optužuju medije i dodatno se kompromitira raznim podrškama, muftiji Dedoviću bilo najpametnije da opozove fetvu i javno se ispriča za njeno donošenje.
Javne reakcije – Damir Omerbegović i Dženan Skelić
Na podnesak i fetvu, sasvim očekivano i potpuno opravdano, bilo je jako puno javnih reakcija. Ovom prigodom izdvojit ćemo dvije. Onu Damira Omerbegovića na Facebook profilu i Dženana Skelića na portalu www.vbr.ba
Damir Omerbegović: „Niko ozbiljan ne misli da je Salem Dedović zaista preko noći uveo šerijat u Bosnu i Hercegovinu. Ali veliki problem jeste to što je njegova fetva otišla dovoljno daleko da se takav naslov uopće može i napisati. Fetva nije zakon, sud je ne mora slijediti i muftija nema nikakvu vlast nad državnim institucijama, ali zato ne treba ni bježati od onoga što u dokumentu zaista piše. Javnim vlastima se tamo poručuje da tumačenje iz fetve moraju prihvatiti kao obvezujuće, dok se muslimanima na odgovornim političkim i društvenim funkcijama nameće vjerska dužnost da rade na ostvarivanju njenog cilja. To je već vrlo ozbiljan izlazak iz prostora vjerskog savjeta i ulazak u prostor javne vlasti.“
Dženan Skelić: „Kada povijest bude sudila o tranzicijskom posrtanju Bosne i Hercegovine na njenom putu prema modernom europskom društvu, potez mostarskog muftije Salema ef. Dedovića mogao bi ostati zabilježen kao trenutak u kojem su maske definitivno pale. Slanje fetve Općinskom sudu u Mostaru s eksplicitnim zahtjevom da državna tijela ne nameću vlastita tumačenja, već da vjerski dekret prihvate kao obvezujući, ne predstavlja samo pravni presedan. To je izravan juriš na ustavni poredak, otvoreno brisanje granica između sakralnog i svjetovnog te opasan uvod u institucionalnu anarhiju.“
Zov nepospremljenih kostiju
U prethodnom priopćenju pitali smo Muftijstvo odnosi li se njihova fetva i na (bivši) harem Kapetanovina. Nisu odgovorili. Uputili smo ih i na tekst dr. Ibrahima Kajana Zov nepospremljenih kostiju objavljen 2. veljače 2015. godine, iz kojeg citiramo: Već noćima ne mogu mirno zaspati: čujem zov nepospremljenih kostiju iz harema Kapetanovina, koji je tri stotine godina bio na istom mjestu u starom mostarskom kvartu Predhumu; bio je do jednog poslijepodneva najnovijeg vremena, a onda je, na brzu ruku, nestao tijekom osam radnih sati, kao da ga nikada bilo nije!
Prošlo je desetak godina kako je, u posvemašnjoj tišini razoreno groblje Kapetanovina, posljednja adresa slavnih Mostaraca. Ne znam ko je to uradio niti me zanima. Ne znam ni u ime kojih je to neupitnih razloga urađeno, niti me oni zanimaju. Zanima me nešto drugo. Zanima me zašto nije obavljena ekshumacija. Mislio sam, kad sam ljetos parkirao svoj automobil na bagarima sravnjeno stoljetno mostarsko grobište, i od njega uređeno parkiralište – da je sve u redu, da je grobni prostor potpuno ekshumiran, da su bivši mejiti prenešeni na mjesto gdje im neće ponovno kosti vaditi i premećati, da su pokupili i posprelimi polomljene bašluke kako Bog zapovijeda – ali sad znam da nisu, i znam to od prije desetak dana.
Tada su, u drugoj polovici mjeseca januara, došli na moja kućna vrata momci, donijeli fotografije i podastrijeli ih ispred mene: vidio sam divovsku kašiku- grabilicu bagara GP Hercegovina kako se zariva u tlo i zahvaća bivše mezare bivših mostarskih kapetana, njihovih žena, sinova i kćerki, njihove rodbine i bliske svojte. Na fotografijama se sasvim bjelodano vidi kako se, iz zahvaćene mezarske zemlje, otiskuju i zemlji vraćaju butne kosti, sitne košćice prstiju, nadlaktica, dijelovi slomljenih rebara i kružni kičmeni pršljenovi! Vidi se i jedna kartonska kutija u koju su, kažu mi, „utrkujući se s bagerima, Semir Pintul i njegov, u međuvremenu umrli prijatelj – rahm. Senad Mičijević, uzimali i stavljali kosti…“ Njih dvojica su i snimili te fotografije, a snimili su ih ne za arhiv, nego za svjedočenje pred živima šta ljudi rade od bivših ljudi. Oni dijelovi skeleta bivših Mostaraca koji po vjerovanju nisu umrli, koji se na fotografijama ne vide, utovareni su bezbeli sa šutom, s dračom, životinjskim helaćom, zgužvanim „Oslobođenjem“ i ostalom nećisti u kamion Građevinskog preduzeća Hercegovina.
Pametnom dosta
Selektivnost, licemjerje i beskrupuloznost Muftijstva najjasnije se mogu vidjeti na primjeru njihovog odnosa prema „starom muslimanskom groblju uz cestu za Ljubuški“ kojeg oni prema potrebi nazivaju Lakišića harem i haremu Kapetanovina. Muftijstvo mostarsko 2025. godine izdalo je fetvu za harem koji je propisno ekshumiran prije 142 godine i na kojem je uz suglasnost ondašnjeg Gradskog vijeća i gradonačelnika Mostara Muhamed-bega Alajbegovića napravljen prvi gradski (javni) željeznički kolodvor, a nije izdalo fetvu za harem u Starom gradu koji nije ekshumiran i na kojem su 2004. godine bageri doslovno lomili kosti, nabacivali nišane na kamione i odvozili ih na smetlište, i na kojem je 2016. godine napravljen veliki privatni stambeno-poslovni kompleks kojim nije samo izbetoniran bivši harem nego i srušeni povijesni zidovi/bedemi Starog grada Mostara. Pametnom dosta.
