Dok troškovi života rastu, kućni proračuni sve teže prate taj tempo. Cijene hrane, režija i osnovnih životnih namirnica rastu brže od primanja, a pitanje koje se sve češće postavlja je, može li se od prosječne plate živjeti iznad granice pukog preživljavanja i postoje li mjere koje mogu ublažiti rastući pritisak na građane?
Vrećice su sve praznije, a računi sve veći, svakodnevica je to s kojom se građani sve teže nose. Iza svake kupovine krije se dobro proračunata računica. Građani pažljivo biraju što će staviti u korpu, jer cijene sve češće diktiraju jelovnik, piše N1.
Potrošačka košarica za četveročlanu obitelj već odavno premašuje primanja velikog broja domaćinstava. Ono što je nekad bila redovna kupovina, danas je za mnoge pažljivo planiran trošak.
Kupci na mostarskoj tržnici otkrivaju koliko je teško uskladiti želje, potrebe i kućni proračun:
Jedva, pravo da vam kažem, iako smo oboje u mirovini strašno je teško. Evo kupio za 2KM luka, malo trešanja zadnjih i eto.
Ako može nešto može, ako ne može prođe se, prođeš kraj toga i gotovo.
Nosim se prema mogućnostima i to je sve.
Dok se za jedne kupovina svodi na izbor, za druge je postala odricanje.
“Oni su svi na maloj mirovini , a svi bi nešto da skuhaju, da pojedu, a ovo je za njih sve malo previše. Što će on od 600-700 KM , može samo plakati pored njih ništa drugo”, kaže Olga Šindrik.
Dok se građani bore s visokim cijenama, stručnjaci skreću pažnju na drugi problem – nedovoljnu podršku domaćoj proizvodnji, koja bi mogla ublažiti pritisak na potrošače.
“Mi i danas kad uđemo u bilo koju trgovinu nemamo dovoljno zastupljenu robu sa BiH polica, ako imamo često nije cjenovno konkurentna robi koja dolazi s vana, koja dolazi s velikih poljoprivrednih gazdinstava koje imaju potporu svojih zemalja i za proizvodnju i za izvoz te robe, i onda naši domaći proizvođači ne mogu konkurirati dovoljno”, smatra Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH.
Iz Udruženja potrošača “Futura” ističu da se pritisak na kućne proračune više ne ogleda samo u osnovnoj potrošačkoj korpi, nego i u troškovima obrazovanja, toplog obroka, sportskih i kulturnih aktivnosti, izleta i ekskurzija, te drugih potreba koje sve više opterećuju obitelji. Stoga su predstavili deset mjera koje će uputiti na razmatranje lokalnim, županijskim i entitetskim vlastima, s ciljem da se dio javnih budžetskih sredstava usmjeri na smanjenje troškova i olakšavanje svakodnevnog života građana.
“Jedna od mjera je topli obrok u školama, drugo znamo koliko lokalne zajednice troše za sport, ali obitelji čija djeca treniraju taj novac i ne osjete, mjera bi bila da od tog novca plaćamo trenere a zauzvrat da dobijemo drastično smanjenje ili ukidanje članarina. Također vrijedi isto za kulturu, sve je to na teret roditelja, na isti način kao za sport sredstva da idu za kulturu budu direktno usmjerena na smanjenje članarina”, ističe Marin Bago, Udruženje Futura.
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća donesena je odluka kojom se ide u pravcu smanjenja troškova za obitelji.
“Odluka koja je donesena na posljednjoj sjednici Vijeća je da se osiguraju besplatni izleti za školarce i predškolce na području cijelog grada”, poručuje Slavko Zovko, vijećnik u GV Mostara.
Dok se porodice svakodnevno prilagođavaju sve većim izdacima, od osnovnih namirnica do obrazovanja i dječjih aktivnosti, očekivanja su jasna – sistemska rješenja koja će donijeti dugotrajnije olakšanje i konkretan efekat u kućnim budžetima.
