Mostar: Okrugli stol ‘Hrvatski identitet: od tradicije do suvremenosti’

Foto: FENA
Podjeli

Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS) Zagreb i Hrvatsko kulturno društvo (HKD) Napredak, Glavna podružnica Mostar, uz suorganizaciju Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, održali su u petak okrugli stol “Hrvatski identitet: od tradicije do suvremenosti” u sklopu obilježavanja 35. obljetnice obnove Napretka u Mostaru.

Na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr. sc. Gordan Črpić, izv. prof. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić sa Sveučilišnog odjela za sociologiju KHS-a, dr. sc. Vesna Haluga i dr. sc. Anto Ivić, članovi HKD-a Napredak Mostar, a moderatorica je bila Matea Topić Crnoja s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Sudionici su raspravljali o povijesnim korijenima hrvatskog identiteta, njegovoj suvremenoj transformaciji te ulozi kulturne baštine, s posebnim naglaskom na tradicijske tetovaže Hrvatica katolkinja u BiH.

Predsjednik HKD-a Napredak Mostar Miroslav Landeka podsjetio je da se ove godine obilježava 35 godina od Obnoviteljske skupštine Napretka u Mostaru, istaknuvši da je nakon prisilne zabrane 1949. godine, podružnica od 1990. izrasla u jedno od središta kulturnog života grada te da ni u najtežim trenucima, uključujući pandemiju, nije prekidala svoj rad. Posebno je izdvojio Napretkov tjedan kulture i Napretkov Trio Senso (Monija Jarak Mikulić, Marijana Pavlović i Elina Gvozdić) koji će 15. siječnja 2026. proslaviti petu obljetnicu uspješnog djelovanja.

Zahvalio je svima koji su tijekom ovih desetljeća pridonijeli radu podružnice, članovima, vodstvu, umjetnicima, stipendistima i brojnim suradnicima te Katoličkom sveučilištu u Zagrebu, čija prisutnost danas povezuje Mostar i Zagreb mostom znanja i zajedništva.

Napredak ostaje mjesto susreta, stvaranja i otvorenosti prema novim naraštajima. Naša monografija ‘Čuvari i promotori kulture u Gradu na Neretvi’ svjedoči o onome što smo izgradili i zašto postojimo, jer kultura nas legitimira kao narod i čini nas ljudima – zaključio je Landeka.

Dr. sc. Anto Ivić govorio je o kontinuitetu hrvatskog i katoličkog identiteta u BiH, naglasivši da je njegova opstojnost u osmanskom razdoblju očuvana zahvaljujući franjevcima Bosne Srebrene te pučkoj vjeri i zajedničkom životu katolika u ruralnim područjima.

Kao ključno razdoblje za oblikovanje modernog hrvatskog identiteta naveo je sredinu 19. stoljeća.

U to vrijeme, u kontekstu snažnih europskih političkih i kulturnih previranja, Hrvati, iako raspršeni u četiri države i dvanaest upravnih jedinica, osvješćuju pripadnost jednoj kulturi, jednom jeziku i jednome narodu. Taj proces, uz sve prethodne povijesne slojeve, stvara okvir hrvatske nacije u modernom smislu. Na koncu, povijest i kulturna baština ne moraju biti izvor podjela; naprotiv, mogu biti mostovi dijaloga – poručio je dr. sc. Ivić, član HKD Napredak Mostar.

Dr. sc. Vesna Haluga istaknula je obnovljeni interes za hrvatske tradicijske tetovaže sicanje, bocanje i križićanje, koje su, podsjetila je, jedinstvene u svjetskim razmjerima i prvotno su imale zaštitnu funkciju.

Ponosna što se, nakon više od stoljeća od istraživanja Ćire Truhelke, (hrvatskoga arheologa, povjesničara, etnografa i muzeologa, jedan od najvažnijih istraživača kulturne i povijesne baštine Bosne i Hercegovine krajem 19. i početkom 20. stoljeća,) hrvatska tradicijska tetovaža, sicanje, bocanje, križićanje, pa i ono što se naziva znamenovanjem, ponovno sustavno proučava i napokon dobiva svoje mjesto u knjigama. Nadam se da je ovo tek prvi korak prema mojoj najvećoj želji: da jednog dana tradicijsko sicanje bude uvršteno na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva – kazala je.

Izgledi, dodaje, za to postoje, kao što pokazuje primjer Bokeljske mornarice, ali zahtijeva zajednički rad institucija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Uvjerenja sam da bismo, uz dobru suradnju, u nekoliko godina mogli ostvariti taj cilj – zaključila je.

Riječ je o jedinstvenoj tetovaži u svjetskim razmjerima, jedinoj koja je u doba osmanske okupacije imala zaštitnu, a kasnije i obredno – običajnu funkciju. Iako je praksa gotovo zamrla do 1960-ih, još uvijek postoje majstori spremni učiti i prenositi tradicijske tehnike, što je preduvjet za njezino buduće vrednovanje.

Prof. dr. sc. Gordan Črpić predstavio je rezultate istraživanja vrijednosnih sustava u tridesetak europskih zemalja, upozorivši na visoku razinu religioznosti među Hrvatima, ali i snažan pad povjerenja u institucije i među samim građanima.

Danas možemo sagledati koliko su se tadašnje pretpostavke ostvarile i u kojem se smjeru razvija suvremeni europski, ali i hrvatski identitet. Kod Hrvata je osobito zanimljiva visoka razina religioznosti, bez znakova sekularizacije, te relativno stabilan vrijednosni sustav. No, zabrinjavajući su nalazi o kontinuiranom padu povjerenja u institucije i vrlo niskom povjerenju ljudi jednih u druge, što otežava funkcioniranje demokratskog sustava i povećava sklonost autoritarnosti. Religija pritom ostaje važan čimbenik povezivanja, jer okuplja zajednicu u vrijeme kada se društveni odnosi sve više raspadaju pod utjecajem individualizacije i društvenih mreža – ocijenio je prof. dr. sc. Črpić.

Kao pozitivan primjer hrvatske prepoznatljivosti naveo je hrvatsku nogometnu reprezentaciju, naglasivši da su zajedništvo i dobre prakse ključne za razvoj društva.

Zaključeno je kako hrvatski identitet ostaje dinamična poveznica povijesti, kulture i zajedništva, te da njegovo očuvanje zahtijeva suradnju institucija, akademske zajednice i civilnog društva.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti...

Sa 30 sam oženio 61-godišnjakinju. Svi su mi govorili da sam lud, ali sad mi zavide

Kada je tridesetogodišnji muškarac obitelji priopćio da namjerava oženiti ženu stariju od sebe čak 31 godinu, reakcije nisu bile nimalo ugodne. Njegova majka...

Slavni trener obitelji ostavio dugove, odvjetnik poručio: Previše je volio nogomet i žene

Legendarni švedski trener Sven-Göran Eriksson preminuo je prije više od dvije godine, ali financijski problemi koji su ostali iza njega i dalje opterećuju...

PRVACI SVIJETA: U državnoj tvrtki radilo 5000 rođaka, krali dizel, na bolovanju su lani bili 176.000 dana

Ljetos uvedena stečajna uprava u javnom prijevozniku rumunjske prijestolnice tvrtki STB suočila se s dosad nezabilježenim razmjerima nepotizma i korupcije u Europskoj uniji...

Otklonjen kvar informatičkog sustava na granici Hrvatske i BiH, ali kolone su i dalje ogromne

 Bosanskohercegovački automoto klub izvještava da je otklonjen kvar na graničnim prelazima u Hrvatskoj.  -Formirale su se duge kolone putničkih vozila na izlazu iz...

Slični članci

Dvadeseti ikavski skup u četvrtak u mostarskoj Kosači

Dvadeseti ikavski skup u sklopu 27. Humskih dana poezije bit će održan...

Objavljen roman „Očenaši” fra Ante Marića

Iz pera franjevca fra Ante Marića objavljen je povijesni roman „Očenaši”, koji...

Književnik Josip Mlakić dobitnik nagrade ‘Ivo Andrić’

U prostorijama Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” u Travniku u petak je...

U Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu održano predavanje o antičkom Delminiju

O organizaciji gradske vlasti i društvenom životu antičkog Delminija, na čijem se...