Norveška je među zemljama s najviše dizalica topline po glavi stanovnika, uz susjednu Finsku i Švedsku. Činjenica da su nordijske zemlje, poznate po oštrim zimama, među njihovim najvećim korisnicima opovrgava često uvriježenu pretpostavku da ta tehnologija ne radi kada temperature naglo padnu.
Taj je mit potaknuo otpor uvođenju toplinskih pumpi, kako se još nazivaju dizalice topline, diljem kontinentalne Europe. ‘Postoji mnogo lažnih mitova o dizalicama topline. Neke zemlje koje proizvode naftu i plin, poput Rusije, i neke grupacije ljudi koji nisu za tranziciju na zelene tehnologije šire te mitove. Istina je da dizalice topline rade u hladnim klimama. Da, dizalice topline rade i u starim zgradama’, objasnila je Caroline Haglund Stignor s istraživačkog instituta RISE iz Švedske.
Da bi se zagrijala kuća, toplinske pumpe izvlače toplinu iz okoline – koja postoji čak i kad je hladno vrijeme – i ubacuju je unutra.
Rani modeli nisu uključivali sustave za odleđivanje ili kompresore s promjenjivom brzinom, što im danas omogućava učinkovit rad u širem rasponu temperatura, piše Euronews.
‘Ovo je zrela tehnologija koja radi i dokazano održava milijune domova toplima svake zime. No neprestano se razvija da bi postala još bolja’, izjavila je Haglund Stignor.
Prema istraživanju neovisne grupe Regulatory Assistance Project (RAP), toplinske pumpe koje koriste zrak kao izvor topline mogu biti do dvostruko učinkovitije od električnog grijanja kada temperatura padne na -30 Celzijevih stupnjeva.
U Francuskoj, protivnici toplinskih pumpi, također tvrde da one dovode do veće potrošnje električne energije, da ne rade dobro u svim uvjetima, kao što su loše izolirane kuće, te da zahtijevaju skupu instalaciju.
U mnogim zemljama su i dalje popularni kotlovi na lož ulje i plin. U Njemačkoj su koalicijski partneri ove godine napokon postigli dogovor o zabrani grijanja na fosilna goriva od 2045. godine.
Država sada subvencionira toplinske pumpe, koje su u 2022. godini bile korištene u samo tri posto domova, ali prodaja polako raste.
Za razliku od mnogih europskih zemalja, Norveška gotovo da nema gradske toplane koje proizvode toplinu i zatim je distribuiraju stambenim objektima, tvrtkama i industriji na lokalnom području. Od siječnja 2020. godine zabranila je kotlove na naftu.
Da bi se ugrijali tijekom hladnih zima, Norvežani se uglavnom oslanjaju na svoje obilne i čiste izvore električne energije, zahvaljujući ogromnim hidroelektranama.
Proizvodeći otprilike tri do pet kWh toplinske energije za svaki kWh potrošene električne energije, toplinske pumpe su instrumenti za energetsku učinkovitost – ključan aspekt borbe protiv klimatskih promjena – i također omogućavaju potrošačima velike uštede.
Nakon što je prije dvije godine zamijenio svoj električni radijator toplinskom pumpom, 56-godišnji zaposlenik željezničke tvrtke Oyvind Solsta uočio je da mu računi za struju padaju.
‘U prva četiri mjeseca naša potrošnja se smanjila za 20 posto u usporedbi s prethodnom godinom, iako smo u međuvremenu kupili električni automobil’, rekao je.
Iako se početna investicija može činiti skupom, oko 2500 eura s uključenom instalacijom, Solsta vjeruje da će mu se isplatiti ‘za samo nekoliko godina’. Kao dodatni bonus, njegova toplinska pumpa radi kao klima-uređaj ljeti.
Kada su prošle godine cijene električne energije dosegle neviđene visine tijekom energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, prodaja toplinskih pumpi u Norveškoj dosegnula je rekordne razine, skočivši za 25 posto. Ova tendencija nastavila se i u prvoj polovini ove godine.
‘Norvežani su shvatili da mogu očekivati još više cijene električne energije u budućnosti’, objasnio je Rolf Iver Mytting Hagemoen, šef Norveškog udruženja za toplinske pumpe (NOVAP).
