Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto najavio je u utorak kako će Vijeće ministara napraviti svoj dio posla bitan za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, istaknuvši kako snažno podupire taj projekt.
Forto je ovo kazao na javnom saslušanju u Sarajevu na kojega su ga pozvali iz Povjerenstva za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma parlamenta BiH.
Istaknuo je da kao resorni ministar nije zadužen za energetske projekte, ali da kao predsjednik Naše stranke (NS) koja je i članica vladajuće koalicije u BiH, snažno podupire taj projekt koji bi trebao ojačati energetsku neovisnost države.
Energetika je po ustavu BiH, kako je podsjetio, dio ovlasti koje pripadaju entitetima, a Vijeće ministara zaduženo je za međunarodni aspekt takvih projekata odnosno za definiranje spojnih točaka s drugim državama pa će tako djelovati i u odnosu na projekt Južne interkonekcije.
Ona znači povezivanje plinskih sustava Hrvatske i BiH preko Zagvozda pravcem do Posušja odakle bi se novi plinovod račvao s odvojcima za Mostar odnosno Novi Travnik. Za to je sada nužno postići međudržavni sporazum Hrvatske i BiH.
Parlament Federacije BiH je nakon dugogodišnjih odgađanja i uz snažan pritisak veleposlanstva SAD u siječnju usvojio zakon o Južnoj interkonekciji iako su i to pratili prijepori između stranaka s hrvatskim i bošnjačkim predznakom i to zbog odabira tvrtke koja će izvoditi projekt.
“Nakon usvajanja federalnog zakona znamo da će to raditi BH Gas. Podržavam cijeli taj projekt”, kazao je Forto, dodajući kako Naša stranka snažno zagovara što bržu gradnju novog plinovoda i njegovo stavljanje u funkciju.
Na pitanje je li bilo “neprimjerenih pritisaka” tijekom rasprave o zakonu u parlamentu, Forto je odgovorio kako ih osobno nije osjetio, a zainteresiranost američkog veleposlanstva drži razumljivim jer je to bitan projekt i za SAD.
“Moje je duboko uvjerenje da se interesi BiH u ovom trenutku apsolutno poklapaju s onim što je komunicirano iz State Departmenta i američkog veleposlanstva”, kazao je Forto koji ističe kako je važno da se BiH što prije oslobodi ovisnosti o ruskom plinu.
Dodao je i kako podupire i projekt nove istočne interkonekcije odnosno povezivanje BiH novim plinovodom sa Srbijom, iako jedan takav već postoji a izgrađen je još 80-ih godina prošlog stoljeća.
Na tome posebice inzistiraju vlasti u Republici Srpskoj, pravdajući to potrebom plinifikacije sjevernih dijelova BiH.
Sadašnji predsjednik RS Milorad Dodik ranije je odbio dopustiti da se BiH poveže s plinskom mrežom u Hrvatskoj preko Slavonskog i Bosanskog Broda.
Još 2015. kazao je kako odbija takve sugestije koje dolaze iz Europske unije jer želi da se RS opskrbljuje isključivo plinom iz Rusije.
