Rast doznaka iz inozemstva bilježi se godinama unazad u Bosni i Hercegovini, a isti trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u prvom kvartalu 2024. godine iznosili su 1,20 milijardi KM, od čega se 857,6 milijuna KM odnosi na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva.

“Preostalih 343,5 milijuna KM odnosi se na ostale tekuće transfere, od čega na mirovine iz inozemstva 316,7 milijuna KM”, istaknuli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Uspoređujući s prvim kvartalom 2022. godine kada su novčane doznake iz inozemstva u prvom kvartalu iznosile 742,18 milijuna KM i prvim kvartalom 2023. godine kada su iznosile 793,58 milijuna maraka, može se zaključiti da je u prva tri mjeseca ove godine dijaspora poslala više novca u BiH.

Kada je riječ odakle najviše novca pristiže u Bosnu i Hercegovinu, iz Centralne banke BiH ističu za “Nezavisne novine” da ne raspolažu tim podacima, jer još nema službene procjene istih po zemljama.

“Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, objašnjavaju iz Centralne banke BiH.

Navedene brojke, prema mišljenju ekonomista Admira Čavalića, vjerojatno su rezultat činjenice da se povećava broj predstavnika dijaspore Bosne i Hercegovine.

“Također, raste njihova ekonomska moć. Ono što je bitno navesti jest da su ovo formalni podaci, dok je procjena da postoji i značajan broj neevidentiranih, neformalnih transfera. Svejedno, doznake i neformalni transferi, ne samo da povećavaju životni standard i potrošačku moć naših građana, već i čuvaju socijalni mir u Bosni i Hercegovini”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, bez faktora podrške dijaspore nemoguće je razumjeti kako se rješavaju egzistencijalna pitanja u Bosni i Hercegovini.

Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Futura” iz Mostara, ističe za “Nezavisne novine” da je novac koji dolazi iz inozemstva značajan.

“Mi nemamo baš detaljno tko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, kaže Bago.

Da će novac iz inozemstva biti i dalje značajan građanima u BiH je zasigurno, jer prema riječima Bage, nade za smanjenje cijena i pojeftinjenja nema.

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju se prošle godine slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovi novčanih doznaka, odnosno osobnih transfera, te su tako bile veće za 203 milijuna u odnosu na 2022. godinu.

Također, ostali tekući transferi u 2023. godini iznosili su 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosio na mirovine iz inozemstva.

Kako je ranije isticano, u budućnosti bi doznake iz inozemstva mogle biti i veće jer je stalno prisutan odlazak stanovništva u inozemstvo, a prije svega u zemlje Europske unije.

Rast doznaka iz inozemstva bilježi se godinama unazad u Bosni i Hercegovini, a isti trend nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u prvom kvartalu 2024. godine iznosili su 1,20 milijardi KM, od čega se 857,6 milijuna KM odnosi na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva.

“Preostalih 343,5 milijuna KM odnosi se na ostale tekuće transfere, od čega na mirovine iz inozemstva 316,7 milijuna KM”, istaknuli su iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Uspoređujući s prvim kvartalom 2022. godine kada su novčane doznake iz inozemstva u prvom kvartalu iznosile 742,18 milijuna KM i prvim kvartalom 2023. godine kada su iznosile 793,58 milijuna maraka, može se zaključiti da je u prva tri mjeseca ove godine dijaspora poslala više novca u BiH.

Kada je riječ odakle najviše novca pristiže u Bosnu i Hercegovinu, iz Centralne banke BiH ističu za “Nezavisne novine” da ne raspolažu tim podacima, jer još nema službene procjene istih po zemljama.

“Može se reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, objašnjavaju iz Centralne banke BiH.

Navedene brojke, prema mišljenju ekonomista Admira Čavalića, vjerojatno su rezultat činjenice da se povećava broj predstavnika dijaspore Bosne i Hercegovine.

“Također, raste njihova ekonomska moć. Ono što je bitno navesti jest da su ovo formalni podaci, dok je procjena da postoji i značajan broj neevidentiranih, neformalnih transfera. Svejedno, doznake i neformalni transferi, ne samo da povećavaju životni standard i potrošačku moć naših građana, već i čuvaju socijalni mir u Bosni i Hercegovini”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, bez faktora podrške dijaspore nemoguće je razumjeti kako se rješavaju egzistencijalna pitanja u Bosni i Hercegovini.

Marin Bago, predsjednik Udruge potrošača “Futura” iz Mostara, ističe za “Nezavisne novine” da je novac koji dolazi iz inozemstva značajan.

“Mi nemamo baš detaljno tko sve uplaćuje taj novac i kome ide, ali pretpostavljam da naši ljudi iz dijaspore pomažu svojim obiteljima da nešto investiraju, da nešto kupuju… I naravno da je to značajna svota. Bez te svote bilo bi sigurno sve drugačije u Bosni i Hercegovini”, kaže Bago.

Da će novac iz inozemstva biti i dalje značajan građanima u BiH je zasigurno, jer prema riječima Bage, nade za smanjenje cijena i pojeftinjenja nema.

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju se prošle godine slilo čak 3,79 milijardi maraka po osnovi novčanih doznaka, odnosno osobnih transfera, te su tako bile veće za 203 milijuna u odnosu na 2022. godinu.

Također, ostali tekući transferi u 2023. godini iznosili su 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosio na mirovine iz inozemstva.

Kako je ranije isticano, u budućnosti bi doznake iz inozemstva mogle biti i veće jer je stalno prisutan odlazak stanovništva u inozemstvo, a prije svega u zemlje Europske unije.