Direktor srbijanskog Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović izjavio je da su danas migranti u Srbiji manje vidljiviji nego ranije i pokušavaju prijeći u Bosnu i Hercegovinu.

“Što se tiče situacije na terenu, možemo reći da je manje ljudi u kampovima (prihvatnim centrima) i oko njih, ali to ne znači da je migracija stala i da ljudi kod nas ne ulaze i ne prolaze dalje”, kazao je Đurović.

Kako je naveo, ono što je karakteristično drugačije sada, u odnosu na ranije, je da se od kraja prošle godine migracije pomjeraju ka Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da su ranije najčešće išle preko sjevernih dijelova Srbije i granice s Hrvatskom i Mađarskom, pa dalje ka EU.

“Ono što je druga karakteristika je da se migranti u Srbiji ne zadržavaju dugo u sustavu kampova i njihovoj okolini već nalaze mjesta gdje brzo, uz pomoć krijumčara, pokušavaju da se domognu Bosne i Hercegovine”, kazao je on.

Rekao je da je to razlog što je krijumčarenje sada usmjereno prema Bosni i Hercegovini i najveći broj ljudi tamo prolazi “izvan radara institucija i javnosti”.

Prema njegovim riječima, migracije više nisu vidljive kao ranije ali to ne znači da ljudi ne ulaze u Srbiju, i to negdje i do stotinu ljudi dnevno.

Naveo je da migranti dolaze iz pravca Bugarske, Sjeverne Makedonije i Kosova i nastavljaju dalje.

Na sjeveru Srbije, prema njegovim riječima, nema velikog broja migranata zato što su zatvoreni kampovi i provode se mjere policije na suzbijanju krijumčarenja.

“Unatoč tome, na sjeveru zemlje, na dnevnoj razini, pa našim podacima, deset do dvadeset ljudi pokušava ući u Mađarsku, a od 50 do 70 u Hrvatsku”, kazao je Đurović.

Kako je objasnio, prisutni su ti “mali pokreti na sjeveru” ali većina ljudi pokušava nastaviti put ka Bosni i Hercegovini.

U Srbiji je inače u 16 prihvatnih i centara za azile smješteno ukupno 647 migranata – podaci su Povjerenstva Srbije za izbjeglice i migracije.

Istodobno se navodi da je ove godine evidentirano ukupno 6.005 osoba, što je smanjenje od 70,65 posto (14.454 osobe) u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 20.459.

Direktor srbijanskog Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Radoš Đurović izjavio je da su danas migranti u Srbiji manje vidljiviji nego ranije i pokušavaju prijeći u Bosnu i Hercegovinu.

“Što se tiče situacije na terenu, možemo reći da je manje ljudi u kampovima (prihvatnim centrima) i oko njih, ali to ne znači da je migracija stala i da ljudi kod nas ne ulaze i ne prolaze dalje”, kazao je Đurović.

Kako je naveo, ono što je karakteristično drugačije sada, u odnosu na ranije, je da se od kraja prošle godine migracije pomjeraju ka Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da su ranije najčešće išle preko sjevernih dijelova Srbije i granice s Hrvatskom i Mađarskom, pa dalje ka EU.

“Ono što je druga karakteristika je da se migranti u Srbiji ne zadržavaju dugo u sustavu kampova i njihovoj okolini već nalaze mjesta gdje brzo, uz pomoć krijumčara, pokušavaju da se domognu Bosne i Hercegovine”, kazao je on.

Rekao je da je to razlog što je krijumčarenje sada usmjereno prema Bosni i Hercegovini i najveći broj ljudi tamo prolazi “izvan radara institucija i javnosti”.

Prema njegovim riječima, migracije više nisu vidljive kao ranije ali to ne znači da ljudi ne ulaze u Srbiju, i to negdje i do stotinu ljudi dnevno.

Naveo je da migranti dolaze iz pravca Bugarske, Sjeverne Makedonije i Kosova i nastavljaju dalje.

Na sjeveru Srbije, prema njegovim riječima, nema velikog broja migranata zato što su zatvoreni kampovi i provode se mjere policije na suzbijanju krijumčarenja.

“Unatoč tome, na sjeveru zemlje, na dnevnoj razini, pa našim podacima, deset do dvadeset ljudi pokušava ući u Mađarsku, a od 50 do 70 u Hrvatsku”, kazao je Đurović.

Kako je objasnio, prisutni su ti “mali pokreti na sjeveru” ali većina ljudi pokušava nastaviti put ka Bosni i Hercegovini.

U Srbiji je inače u 16 prihvatnih i centara za azile smješteno ukupno 647 migranata – podaci su Povjerenstva Srbije za izbjeglice i migracije.

Istodobno se navodi da je ove godine evidentirano ukupno 6.005 osoba, što je smanjenje od 70,65 posto (14.454 osobe) u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 20.459.