Kako ulazimo u sezonu grijanja, sve više oglasa i stovarišta nudi cijepana drva po 165 KM za metar, a mnoge obitelji već sada zbrajaju troškove i hvataju se za glavu. U mjestima gdje se kuće griju na drva, prosječno domaćinstvo potroši četiri do šest metara po zimi, što znači da samo na ogrjev ode između 660 i skoro 1.000 maraka. Na selu je računica nešto lakša onima koji imaju svoju šumu, ali i tamo gorivo, motorne pile, lanac i radna snaga poskupe cijelu priču više nego što bi čovjek pomislio.
Prodavci drva kažu da ih guraju naviše troškovi sječe, goriva i prijevoza, kao i sve rigoroznija pravila kod koncesija i dozvola. Kupci uzvraćaju da su plaće skromne, a zima duga, pa svako traži način da prođe jeftinije: neko uzme neiscijepana drva i sam odradi posao, neko se udruži s komšijom pa plati zajednički kamion, a neko riskira sa “svježim” drvetom koje je jeftinije, pa poslije ispašta s vlagom u dimnjaku i slabijom toplotom. U međuvremenu, pelet i struja nisu postali ništa milosrdniji, pa se većina vraća na ono što zna i može kontrolirati – na metar drva, makar bio 165 KM, piše Crna hronika.
Za umirovljenikei obitelji s više djece najteži je trenutak upravo sada, kad treba završiti zimnicu i platiti knjige, a istovremeno osigurati ogrjev. Ljudi se snalaze kako znaju: akontacija danas, isporuka za nekoliko dana, po mogućnosti suha bukva ili grab, jer tko jednom spali sirovo drvo, zapamti lekciju.
Šumari upozoravaju da se zbog potražnje povećava i “siva zona” – sječe bez papira po brdima – što na kraju svima obija o glavu: kazne, klizišta i ogoljena brda donose više štete nego koristi. Na duge staze, kažu majstori peći, najpametnije je planirati ranije: tko je ogrjev naručio u proljeće i složio pod krov, dobio je bolju cijenu i bolje drvo, pa će mu i vatra biti jača i trošak manji.
Do tada, realnost je jasna: 165 KM za metar drva postala je nova granica izdržljivosti kućnih proračuna. Hoće li cijena još rasti, zavisi od goriva, potražnje i jeseni kakva nam bude. A do zime je ostalo tek toliko da se drva narežu, slože i da se prebroji koliko će topline imati naše kuće, a koliko novčanici.
