Građani BiH svakodnevno su meta prevara putem SMS poruka. Prevaranti se u nekim slučajevima predstavljaju kao pošta ili kurirska služba, nekada su u pitanju igre na sreću, a odnedavno tvrde da vozači imaju neizmirene saobraćajne kazne, te pozivaju da putem sumnjivih linkova izvršite plaćanje istih.
Nerijetko se navodi da će račun biti blokiran, dostava otkazana ili da prijeti kazna ukoliko se odmah ne klikne na ponuđeni link. Ozbiljne kompanije rijetko komuniciraju na takav način. Međutim, pitanje je otkud prevarantima brojevi telefona građana BiH.
Nisu sigurni
Prema riječima Vahidina Đaltura, IT eksperta i stalnog sudskog vještaka za informacijsko-komunikacijsku oblast, ima slučajeva kada nezadovoljni zaposlenici kompanije koja posjeduje takve podatke, iskopiraju baze podataka, iznesu i prodaju ih na crnom tržištu. Međutim, mnogo češće mi sami dajemo te podatke, piše Avaz.
Mi sami ostavljamo informacije na internetu, bilo da popunjavamo rezervaciju za hotel (npr. Booking) ili kupujemo određene stvari (npr. Temu), dešavaju se hakerski upadi u njihove sisteme za koje mi pogrešno pretpostavljamo da su sigurni, te na taj način dolazi do masovnog curenja osobnih podataka među kojima su i brojevi telefona – kazao je Đaltur.
Prema njegovim riječima, u praksi se dosta teško dolazi do identiteta osobe ili osoba koje čine ovakve radnje, jer iste koriste više nivoa zaštite maskiranja izvornih IP adresa, međutim postoje neki načini kako da prepoznamo prevaru.
Prepoznati prevaru
Prevaranti najčešće pokušavaju izazvati paniku porukama poput „hitno“, „odmah“ ili „zadnja šansa“, tražeći da korisnik brzo reagiraju bez razmišljanja. Kod e-mailova treba provjeriti kompletnu adresu, jer prevaranti često koriste nazive slične zvaničnim kompanijama. Kod SMS poruka ime pošiljateljanije garancija da je poruka stvarna. Poseban oprez potreban je kod linkova. Ako poruka traži prijavu, unos podataka ili uplatu preko linka, velika je vjerovatnost da je riječ o prevari. Najsigurnije je ne otvarati linkove iz poruka, već samostalno otići na službenu stranicu ili aplikaciju – istakao je Đaltur.
Jasan znak prevare je i traženje osjetljivih podataka poput PIN-a, jednokratnih kodova, broja kartice ili lozinke, kazao je Đaltur, dodajući da banke i ozbiljne firme takve informacije ne traže putem SMS-a ili e-maila.
Sumnjive poruke često sadrže pravopisne greške, čudan stil pisanja, generičko obraćanje poput „Poštovani korisniče“ ili neočekivane priloge. Ako postoji bilo kakva sumnja, poruku ne treba otvarati niti odgovarati na nju – podcrtava na kraju Vahidin Đaltur.
Ukoliko ipak nasjednete na prevaru, uđete u link i date tražene podatke možete ostati bez novca sa kartice, te postati žrtva krađe identiteta i lažnog predstavljanja, upozorili su stručnjaci.
Strogo paziti na brojeve, mailove i stranice
Nijedna državna institucija ne traži osobne podatke ili podatke o karticama elektronskim putem. Također, treba uvijek obratiti pažnju na broj telefona, mail ili web-stranicu sa koje dolaze te informacije – kazao je direktor IDDEEA-e Almir Badnjević za „Avaz“.
