Najčuveniji norveški masovni ubica tvrdi da je njegov zatvorski boravak u samici nezakonit. Anders Behring Breivik, norveški desničarski ekstremista koji je ubio 77 ljudi u masakru izvedenom bombom i drugim oružjem 2011. godine, pokušat će u ponedjeljak po drugi put da tuži norvešku državu zbog navodnog kršenja njegovih ljudskih prava.
Breivik tvrdi da njegova samica od zatvaranja 2012. godine predstavlja nehumano postupanje na osnovu Europske konvencije o ljudskim pravima.
Norveška favorizira rehabilitaciju radije nego osvetu – a Breivik se nalazi u kompleksu na dva kata sa kuhinjom, trpezarijom i TV salom sa Xboxom, nekoliko fotelja i crno-bijelim slikama Eiffelovog tornja na zidu.
Ima i salu za fitnes s utezima, traku za trčanje i spravu za veslanje, a kompleksom lete tri papagaja.
Uprkos tome, njegov advokat, Øystein Storrvik, kaže da je nemoguće da Breivik – koji sada nosi ime Fjotolf Hansen – ima bilo kakve značajne odnose s bilo kim iz vanjskog svijeta.
On dodaje da je sprečavanje njegovog klijenta da šalje pisma još jedno kršenje njegovih ljudskih prava.
Slična tvrdnja koju je Breivik iznio 2016. prihvaćena je, ali je slučaj kasnije poništen na višem sudu. Tada ga je odbio Europski sud za ljudska prava (ECHR).
Ubojica je tražio uvjetni otpust 2022. godine, ali je ocijenjeno da nije pokazao znakove kajanja.
Breivik je 22. srpnja 2011. ubio osam ljudi u bombaškom napadu u Oslu prije nego što je krenuo u omladinski kamp za političku grupu lijevog centra na otoku Utøya. Obučen kao policajac, uhodio je i ubio 69 ljudi, uglavnom tinejdžera.
Sljedeće godine Brejviku je izrečena maksimalna kazna od 21 godine uz klauzulu – koja se rijetko koristi u norveškom pravosudnom sustavu– da može biti zadržan na neodređeno vrijeme ako se i dalje smatra opasnim za društvo.
Od tada nije pokazivao kajanje zbog svojih napada, koje je prikazao kao križarski rat protiv multikulturalizma u Norveškoj.
Mnogi smatraju Breivikovo flertovanje sa sudovima kao pokušaj da se skrene pažnja na svoju stvar, pa čak i da se ponovno nađe u centru pažnje međunarodne zajednice. Za to je optužen tijekom krivičnog postupka.
Lisbeth Kristine Røyneland, koja predvodi grupu za podršku preživjelima u napadima i ožalošćenim obiteljima, kazala je da je “zadovoljna odlukom” da se ne dopusti izravan prijenos njegovih komentara iz tog sudskog postupka.
Država odbacuje Breivikove tvrdnje o kršenju ljudskih prava.
U pismu sudu, državni tužitelj Andreas Hjetland napisao je da je Breivik do sada pokazao da nije prijemčiv za rehabilitacijski rad.
– Zbog toga je teško zamisliti koje su veće olakšice u pogledu kazne moguće i opravdane.
Suđenje na osnovu Breivikove nove tužbe bit će održano u ponedjeljak u fiskulturnoj sali u zatvoru Ringerike, udaljenom od Utoye.
Svaka osoba koja smatra da država krši njezina prava može podnijeti svoj slučaj Europskom sudu za ljudska prava.
Ako sud utvrdi da je to slučaj, može presuditi protiv države i naložiti joj da plati odštetu.
Sud, međutim, nije ovlašten da poništi nacionalne odluke ili domaće zakone, prenosi EuroNews.
