Posljedice duga prema slovenskoj tvrtci “Viaduct” pa su, osim blokade računa BHANSA-e, nastupile i pljenidba imovine Centralne banke BiH u Mostaru.
Kako je za N1 potvrđeno iz Centralne banke BiH, dobili su rješenje Općinskog suda u Mostaru o pljenidbi imovine ove banke u ovom gradu, a sve zbog postupka prisilne naplate koji je pokrenula tvrtka “Viaduct” nakon arbitražnog postupka za ugovor koji je raskinula Vlada Republike Srpske.
Međutim, važno je istaći da ovo Rješenje Općinskog suda u Mostaru nije pravomoćno i da je žalbeni postupak u tijeku.
“Centralna banka BiH primila je Rješenje o izvršenju Općinskog suda u Mostaru koje se odnosi na pljenidbu imovine Banke. Centralna banka BiH je, u skladu sa zakonom, blagovremeno izjavila prigovor na navedeno rješenje, a postupak po tom prigovoru još nije okončan”, navode iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
No, kako su naveli, priča ovdje neće biti gotova, već će Centralna banka iskoristiti sve zakonske mogućnosti da ih spriječi da u ovom procesu naprave veliku štetu, iako nisu odgovorni za dug koji je Viaduct napravio.
“Iako nije bila stranka u bilo kakvom sudskom postupku u vezi sa potraživanjem tvrtke “Viaduct”, niti ima bilo kakve ugovorne ili zakonske obveze prema navedenoj tvrtci, Centralna banka BiH je dovedena u situaciju da koristi sva pravna sredstva propisana zakonom kako bi zaštitila svoju imovinu”, kazali su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, spomenuo je jučer u obraćanju medijima da je imovina Centralne banke BiH u Mostaru i formalno zaplijenjena.
“Postoji opasnost od provedbe tzv. ovrhe (plijene), koja je formalno već počela. Dakle, zgrada Centralne banke u Mostaru je već predmet pljenidbe, a najavljeno je da će se isto dogoditi i sa zgradama u Sarajevu, Banjoj Luci, a čini mi se i još nekim zgradama. Teoretski, može se dogoditi da ono što se zaplijeni i što se proda na dražbama tako da se zgrada vrijedna oko 10 milijuna proda za dva milijuna, pa bi u konačnici šteta u naplati ovog „Viadukta mogla iznositi stotine milijuna više od ovih stotina milijuna KM. Zato akteri moraju biti jako oprezni, oni snose i ljudsku i političku odgovornost. Na kraju će se država naplatiti od entiteta RS jer postoji konkretan ugovor i sredstva će sigurno biti vraćena u državni proračun”, kazao je Konaković.
Važno je istaknuti da ovim procesom nije oštećena samo Centralna banka Bosne i Hercegovine. Naime, nakon što je dug Viaduktu sada veći od 110 milijuna KM stigao na naplatu, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) već se bori s velikim posljedicama. Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) blokirala je sredstva ovoj Agenciji, čije je rukovodstvo bilo primorano smanjiti plaće svojim radnicima, a postoji mogućnost da će, ukoliko se ova situacija ne riješi, biti ugrožena funkcionalnost kontrole zračnog prostora i zračne luke diljem BiH.
