Lažni med iz Turske završio na europskom tržištu

Podjeli

Raste zabrinutost zbog “lažnog meda” iz Turske, zemlje koja je jedan od najvećih izvoznika meda u svijetu. Predstavnici industrije strahuju da bi turski med mogao čak završiti u Europi.

Turska je jedan od najvažnijih igrača na svjetskom tržištu meda. Nakon Kine, drugi je najveći izvoznik meda u svijetu. U Turskoj, zemlji koja povezuje Europu i Aziju, godišnje se proizvede 115.000 tona meda – to je oko četvrtina kineskog proizvodnog kapaciteta.

Na popisu pet najvećih izvoznika meda nalaze se i Etiopija, Iran i Indija.

U Turskoj ima oko 100.000 pčelara s oko devet milijuna košnica. Prema turskom ministarstvu poljoprivrede, postoji oko 500 tvrtki aktivnih u ovoj industriji. Prema nekim procjenama, turski sektor meda ima godišnji promet od oko 270 milijuna eura.

Turska je također važan dobavljač meda za Njemačku. Nakon SAD-a, Njemačka je drugi najveći uvoznik turskog meda. Turska svoj med izvozi u 53 zemlje, odnosno zone slobodne trgovine. Između 2023. i 2024. obujam izvoza meda porastao je za 1,4 posto, piše DW.

Međutim, ovaj sektor je trenutno u krizi. U Turskoj se sve češće proizvodi krivotvoreni med, a to je postao problem kojim se sada pozabavila i turska policija. Proteklih mjeseci održane su brojne racije u kojima je zaplijenjeno nekoliko tona lažnog meda.

U raciji u glavnom gradu Ankari u rujnu prošle godine, policajci su otkrili 8.150 tona glukoze, fruktoze i šećera – kao i 100.000 etiketa različitih marki meda. Unatoč svemu, stvarni razmjeri proizvodnje lažnog meda u Turskoj nisu poznati.

Ovi proizvodi su umjetno proizvedeni “med” pomiješan sa šećernim sirupom. Ako proizvod sadrži umjetne arome, boje, sladila, glukozu, kukuruzni sirup ili umjetno saće, tada je to “lažni med”.

U zadnjem kvartalu 2024. godine Ministarstvo poljoprivrede objavilo je tri popisa proizvođača lažnog meda. Kako je službeno potvrđeno, u Turskoj postoje 43 proizvođača meda. Ankara je centar ove industrije. Tu se nalazi većina proizvodnih pogona. Dva proizvođača svoj med distribuiraju kroz velike lance supermarketa.

Lažni med zaplijenjen u prethodnim operacijama ima tržišnu vrijednost od oko 2,7 milijardi eura.

Imidž Turske oštećen

Industrija je uznemirena: proizvođači se boje da bi ugled Turske na međunarodnim tržištima mogao biti značajno narušen – ili da je već značajno narušen. Traže državnu intervenciju, restriktivniju regulativu i uvođenje drakonskih kazni za proizvođače patvorenog meda.

Ziya Şahin, predsjednik Središnjeg udruženja turskih pčelara (TAB), smatra da je Ministarstvo poljoprivrede odgovorno i treba djelovati, te zahtijeva restriktivne mjere. U Turskoj bi se ove godine trebao održati i sastanak na vrhu Međunarodne pčelarske federacije. Şahin kaže da turski proizvođači intenzivno razmjenjuju informacije s međunarodnim partnerima.

“Problem je nedostatak propisa. Naši pčelari su bijesni i pitaju nas zašto nismo ništa poduzeli po tom pitanju. Ali nemamo ovlasti nad kontrolama. “Ne smijem čak ni pitati ljude na ulici je li to pravi med ili nije”, kaže Şahin za DW.

Globalni problem

Lažni med nije isključivo turski problem. “U Turskoj postoji lažni med, baš kao iu drugim dijelovima svijeta.” Ne možemo poreći. Ali ne želimo da Turska postane poznata kao ‘raj za lažni med’. “Mi to ne prihvaćamo”, napominje Şahin.

Can Sezen, direktor tvrtke Anavarza Bal, jednog od vodećih proizvođača meda u Turskoj, potvrđuje tu ocjenu. “Ova moda krivotvorenog meda postoji iu Kini i u Europi.” Bilo bi nepravedno tvrditi da se to odnosi samo na Tursku. “Ali Turci su posebno kreativni kada je riječ o tim stvarima”, dodaje Sezen.

Važan razlog distribucije lažnog meda je trenutna ekonomska situacija u Turskoj. Umjetni med košta tek petinu pravog. Lažni med u Turskoj košta oko 1,60 eura po kilogramu, dok je cijena pravog meda oko osam eura. U vrijeme pada kupovne moći potrošači posežu za jeftinijim stvarima. Osim toga, Turska već godinama pati od visoke stope inflacije.

Je li lažni med završio u Europi?

Stručnjaci kažu da postojeće carinske kontrole nisu dovoljne za prepoznavanje lažnog meda. Stoga je moguće da je turski lažni med već završio u inozemstvu. Za sada nije jasno je li doista već izvezen.

Ziya Şahin vjeruje da se to vjerojatno već dogodilo: “Moglo bi biti da je lažni med prvo ilegalno izvezen u arapske zemlje, a zatim iz tih zemalja isporučen u druge dijelove svijeta.”

Već postoje naznake da se lažni turski med doista pojavio u Europi. U siječnju prošle godine francuske su vlasti zaplijenile 13 tona meda s dodatkom Viagre – poznatijeg kao “med za erekciju”. Prema službenim izvješćima, ovaj je med u Europu stigao ilegalno iz Turske, Tunisa i Tajlanda.

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) već je 2023. godine utvrdio da je 46 posto uvezenih uzoraka meda (od ukupno 320 ispitanih) lažni med. 14 od 15 uzoraka turskog meda bio je lažni med.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Luksuzni vlak stiže u Mostar, karta košta do 100 000 KM

Od svibnja 2027. godine, luksuzni vlak Golden Eagle Danube Express prometovat će na novoj dvanaestodnevnoj turi pod nazivom “Balkan Explorer”, koja će povezivati...

RS i institucije zadužile se kod ALTA banke, kamate išle i do 10,75 posto

ALTA Banka iz Srbije, kojoj je Narodna banka Srbije 31. listopada oduzela licencu, kreditirala je Vlada Republike Srpske 22 milijuna eura, dok je...

Zaklada Hanns Seidel i FF SUM organizirali konferenciju o medijima i demokratskom sudjelovanju

Zaklada Hanns Seidel i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru (FF SUM) u utorak su u prostorima SUM TV-a organizirali konferenciju “Informirani građani, otporna...

Zavod za javno zdravstvo: Gripa stigla u Federaciju

U Federaciji Bosne i Hercegovine potvrđeni su prvi slučajevi gripe u sezoni 2026./2027. Tijekom 43. tjedna/sedmice 2026. godine, od 19. do 25. listopada/oktobra,...

Irski veleposlanik na mostarskom sveučilištu: Prioritet jačanje veza dviju država

Veleposlanik Republike Irske u BiH Adrian Farrell u četvrtak je na Filozofskom fakultetu u Mostaru održao predavanje kojim, kako je tom prigodom kazao,...

Slični članci

HRT OBJAVIO KRONOLOGIJU SLUČAJA: Slučaj Mamić, sporni ugovori i korumpirano pravosuđe

Skupocjeni sat, kuverte sa stotinama tisuća eura i plaćena putovanja u Dubai...

Nikšić: Imat ćemo kontrolu nas Klubom Srba u Domu naroda FBIH, kako će napraviti vlast bez nas?

Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, izjavio...

SKY PORUKE: Vučićev sin uzima novac od menagera i kriminalaca kako bi financirao Srbe u Crnog Gori za borbu protiv Đukanovića

Tog dana predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se s patrijarhom Srpske pravoslavne...

Inozemni dječji doplatak: Može li se primati iz dvije države

Velik broj hrvatskih obitelji povezan je s inozemstvom kroz zaposlenje jednog ili...