Na posebnoj zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnici Zastupničkog doma i izaslanici Doma naroda postavili su ministrima u Vijeću ministara BiH pitanja iz raznih područja, od imenovanja ministra sigurnosti BiH, raspodjele prihoda od neizravnih poreza i etničke zastupljenosti u državnim institucijama, uz pitanja iz energetike, graničnog režima, državne imovine, PDV-a i legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Nekoliko pitanja ostalo je bez odgovora zbog nedolaska nadležnih predstavnika ministarstava, dok su neki ministri iznijeli detaljne proceduralne kronologije i najave daljnjih postupaka.
Zastupnik Milan Dunović zatražio je objašnjenje zašto novi ministar sigurnosti nije imenovan, iako je ostavka prethodnika podnesena 23. siječnja, a zakonski mandat istekao 7. veljače.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, iznijela je kompletnu proceduru, da je 13.2.2025. SNSD je dostavio prijedlog kandidata, da su podaci poslani na provjeru Središnjem izbornom povjerenstvu BIH i SIPA-i, te da je 7. ožujka 2025. donesena odluka o izmjeni odluke o imenovanju (imenovanje ministra) i proslijeđena na pripremu izbora Vijeća ministara na potvrdu.
-Sjednica odbora nije održana zbog nedostatka kvoruma, a istog dana zakazana je hitna sjednica Zastupničkog doma s jednom točkom – potvrda imenovanja. Kandidat se povukao prije početka sjednice (akt od 17.3.2025.), pa sam odluku povukla iz procedure – rekla je Krišto.
Naglasila je da je ispunila svoju zakonsku obvezu te da su imenovanja na političke pozicije temeljena na volji parlamentarne većine.
Dunović je odgovorio da proces iz članka 14. Zakona o Vijeću ministara nije proveden u roku te da je oporba time lišena prava da u postupku potvrde izrazi svoje mišljenje o kandidatu.
Zastupnik Dženan Đonlagić pitao je na temelju koje odluke i od kojeg datuma Upravni odbor UNO-a BiH raspoređuje prihode s Jedinstvenog računa prema entitetima i Brčko Distriktu.
Nije dobio odgovor jer ministar financija i trezora BiH, Srđan Amidžić, nije bio prisutan na sjednici, a zastupnik Muhamed Hasanović rekao je da nije nadležan.
U svom obrazloženju naveo je da se, suprotno Zakonu o sustavu neizravnog oporezivanja i Pravilniku o izračunu koeficijenata, odluke o privremenim koeficijentima moraju donositi tromjesečno.
Kako je rekao, Upravni odbor donio je samo jednu odluku za cijelu 2023. i 2024. godinu, za treći kvartal 2023. (srpanj-rujan), koja se primjenjuje i danas, što je, prema procjenama, dovelo do viška sredstava prenesenih u RS na štetu Federacije u ukupnom iznosu od oko 74 milijuna KM.
Također je naveo da su izračuni pravovremeno dostavljeni od strane Odjela za makroekonomsku analizu UNO-a BiH.
Zastupnik Šefik Džaferović zatražio je informaciju o tome što Vijeće ministara BiH poduzima kako bi se poštivali ustavni i zakonski principi etničke zastupljenosti zaposlenika, te da se ta tema uvrsti na dnevni red sljedeće sjednice.
Kristo je odgovorio da se, poštujući važeće zakone, prilikom zapošljavanja vodi računa o ravnoteži sva tri konstitutivna naroda, uz poštivanje nacionalne pripadnosti.
Izaslanik Zlatko Miletić pitao je predsjedavajuću Krištu hoće li dati ostavku navodeći probleme radnika BHRT-a, kasno usvajanje proračuna za 2025. godinu i izazove sedam kulturnih institucija od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Ona je odgovorila da neće dati ostavku te naglasila da svoj posao obavlja odgovorno i profesionalno, u skladu s Ustavom i zakonima, ne videći “nikakav opravdan razlog osim politikanstva”, s posebnim naglaskom na europski put BiH kao zajednički interes građana.
Mia Karamehić-Abazović zatražila je informaciju o obvezama BiH prema Energetskoj zajednici, posebno CBAM-u i zakonu o električnoj energiji, uz upozorenje na posljedice za gospodarstvo i izvoznike.
Odgovor će dati Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, budući da predstavnici danas nisu prisutni.
Jasmin Emrić zatražio je pojašnjenje kriterija za indikativni popis WBIF investicija, navodeći da nije planiran infrastrukturni smjer prema Tuzli.
Kristo je ponovno detaljno objasnio postupak – dva poziva godišnje za tehničku pomoć, jedan za investicijske grantove, smjernice i kriterije u pozivu, kanal distribucije poziva, obveznog partnera među vodećim međunarodnim financijskim institucijama, evaluaciju u ministarstvima i Državnom odboru za investicije, zatim analizu Europske komisije uz uključivanje međunarodnih organizacija, zatim preporuku skupine financijera i odobrenje Strateškog i operativnog odbora, a konačnu odluku donosi Upravni odbor WBIF-a konsenzusom.
Branislav Borenović pitao je o problemima na graničnim prijelazima i otvaranju integralnih prijelaza prema Crnoj Gori i Srbiji radi lakšeg kretanja ljudi i cestovnog prometa. Odgovor treba dostaviti Ministarstvu sigurnosti, jer predstavnici nisu prisutni.
Nenad Grković pitao je li moguće pregovarati s EU o izuzeću građana BiH od postupka skeniranja na granicama.
Kristo je izjavio da se radi o propisima EU, te da je jedino što je postignuto postupno uvođenje sustava kako bi se izbjegle gužve.
