Ove i sljedećih godina tehnički je moguć velik napredak u procesu proširenja, a hoće li se to ostvariti ovisit će o političkim odlukama država članica, izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos.
“Možemo učiniti puno, možemo ove godine otvoriti sve pregovaračke klastere s Albanijom, u stanju smo ove godine otvoriti sve klastere s Ukrajinom i Moldavijom što se tiče tehničkog dijela posla, što znači skrininga i slanja izvješća o tome u Vijeće, a onda zemlje članice trebaju donijeti odluku”, rekla je Kos u intervjuu za European Newsroom, zajednički projekt 20-ak europskih novinskih agencija, u koje sudjeluje i Hina.
Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus svih država članica, odnosno za svaku zemlju kandidatkinju u procesu pristupanja potrebno je 150 jednoglasnih odluka.
Oko polovice zemalja članica sklono je ukidanju konsenzusa i prelasku na odlučivanje kvalificiranom većinom, ali problem je u tome što je i za tu promjenu potreban konsenzus.
Povjerenica za proširenje, Slovenka Marta Kos ističe da je zbog geopolitičkih promjena došlo da nove dinamike u procesu proširenja, koje sada, za razliku od prethodnih valova širenja EU-a ima i sigurnosnu dimenziju.
Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidatkinja.
Tako za Crnu Goru, koja je otvorila sva poglavlja, a neka od njih i zatvorila, kaže da je moguće zaključiti pregovore do kraja 2026. godine i onda ostaju dvije do tri godine za potpisivanje i ratifikaciju pristupnog sporazuma.
Albanska vlada ima ambiciju završiti pregovore do kraja 2027. “a Komisija to podržava”, tako da bi i ona mogla ući 2030.
“Mislim da je to vrlo realna perspektiva također i za Moldaviju i Ukrajinu. Kada govorimo o Ukrajini, smatramo da je proširenje politički dio sigurnosnih jamstava. U ovom trenutku Ukrajina i Moldavija ne mogu postati članice NATO-a, a članstvo u EU moglo biti snažan politički ogranak sigurnosnih jamstava”, rekla je Kos.
Orban nesklon Ukrajini
Nada se da bi do kraja ove godine, za vrijeme poljskog predsjedanja Ukrajina i Moldavija mogle otvoriti pregovore u prvom, temeljnom klasteru, koji se sastoji od pet poglavlja, a koja se odnose na vladavinu prava – pravosuđe i temeljna prava, slobodu i sigurnost, financijski nadzor, javne nabave i statistiku.
Riječ je o klasteru koji se prvi otvara i zadnji zatvara u procesu pregovora. Bez napretka u vladavini prava ni jedna zemlja ne može napredovati u ostalim poglavljima.
Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.
Međutim, ako je suditi po izjavama mađarskog premijera Viktora Orbana te nada nije previše utemeljena.
“Naša zemlja se suočava s ozbiljnom prijetnjom, ulaskom Ukrajine u EU. Ova opasnost visi nad našim glavama. U Bruxellesu je jučer predstavljen paket za ubrzanje pristupanja Ukrajine Europskoj uniji. Ako bi se to dogodilo, sav novac Mađara bi se morao potrošiti na našeg istočnog susjeda”, rekao je u utorak Orban.
BiH bi mogla ostati bez milijarde eura
Što se tiče Bosne i Hercegovine, koja se suočava s ozbiljnom ustavnom krizom, Kos kaže da “pokušavaju uvjeriti entitete u BiH da učine ono što je najbolje za cijelu zemlju”.
“Bila bih vjerojatno najsretnija osoba na svijetu da Bosna i Hercegovina počne pregovore. Oni to zaslužuju, ali nažalost neki političari rade protiv toga”, rekla je.
Dodala je da BiH još nije provela ono što je potrebno da bi mogla koristiti sredstva iz Plana za rast za zapadni Balkan.
Upozorila je da BiH mogla ostati bez sredstava namijenjenih za nju, riječ je o milijardu eura, ako ne usvoji reformski program, imenuje glavnog pregovarača itd.
“Ako ne ispune ono što je dogovoreno u određenom roku, vjerojatno će dobiti neko produljenje roka da provedu reforme. U najgorem slučaju, a nadamo se da se to neće dogoditi, neće biti isplata i taj bi novac mogle koristiti druge zemlje”, rekla je.
Srbiju vratiti na europski kolosjek
Za Srbiju, koja već tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Kos kaže kako očekuje da će nova vlada biti proeuropska i proreformska.
“Srbiju treba vratiti na europski kolosijek i Europska komisija je spremna učiniti sve da se to dogodi”, rekla je i najavila da će do kraja mjeseca posjetiti Beograd.
Rekla je da EU od Srbije traži isto ono što i studentski pokret u toj zemlji. “Mi tražimo od Srbije na njezinu putu prema EU-u točno ono što traže prosvjednici, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, javne nabave”, rekla je.
Sjeverna Makedonija je među prvim državama bivše Jugoslavije krenula putem europskih integracija, ali je, što zbog unutarnjih problema, a još više zbog blokada susjednih zemalja članica i dalje na početku.
Vlada te zemlje traži jamstva da više neće biti blokada zbog bilateralnih pitanja.
Kos kaže da razumije frustracije, ali tu ne može biti jamstava. “Međutim, ono što očekujem od svih država članica jest da o bilateralnim pitanjima razgovaraju u dobroj vjeri i da teže kompromisu. Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne miješaju u pristupni proces”, rekla je.
Prvi put neki izvan EU-a žele neuspjeh proširenja
Povjerenica ističe da je Europska unija prvi put u povijesti suočena “s vanjskim, remetilačkim silama koje bi željele da proces proširenja ne uspije, a te sile ne dolaze samo s istoka”, kazala je ne navodeći o kome se radi.
Na pitanje je li upoznata s navodnom ponudom nove američke administracije Albaniji da odustane od pregovora s EU-om u zamjenu za investicije, Kos je rekla da o tome nema saznanja.
“Ne znam za taj slučaj, ali znam da ima trećih zemalja koje žele iskoristiti situaciju da su zemlje kandidatkinje otvorene za investicije iz inozemstva”, rekla je spominjući slučaj Crne Gore koja je potpisala sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji žele puno ulagati u tu zemlju.
“Zemlje kandidatkinje mogu birati investitore. Mi naravno pratimo što se zbiva na tom polju, jer biti kandidat nosi sa sobom i neke posljedice”.
Govoreći o planiranom američkom sporazumu o mineralima s Ukrajinom, Kos kaže da Komisija pozdravlja svaki sporazum koji je u interesu Ukrajine, ali prati kakve bi mogle biti posljedice za proces proširenja.
“Ukrajinski premijer nam je rekao da su se oni odlučili za europske integracije, na čemu će ustrajati i da neće potpisivati nikakav sporazum koji bi ugrozio njihov put prema EU-u”, rekla je.
