Mostar je bio domaćin međunarodne konferencije Mostar Security Forum 2026, posvećene aktualnim sigurnosnim izazovima, hibridnim prijetnjama i budućnosti transatlantske sigurnosne arhitekture, koju su organizirali Institut za društvena i politička istraživanja iz Mostara, Institut za istraživanje hibridnih sukoba iz Zagreba i Sveučilište u Mostaru, uz NATO kao glavnog pokrovitelja konferencije.
Konferencija je okupila stručnjake iz područja sigurnosti, međunarodnih odnosa, obrane, diplomacije i akademske zajednice, uz sudjelovanje predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragana Čovića, zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednice HDZ-a BiH Darijane Filipović te potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davora Božinovića.
U uvodnom dijelu Foruma naglašeno je kako se suvremeni sigurnosni izazovi više ne mogu promatrati isključivo kroz klasične oblike prijetnji. Hibridno djelovanje, dezinformacije, kibernetički pritisci i promjene u međunarodnim odnosima zahtijevaju širi, stručan i koordiniran odgovor institucija, akademske zajednice i međunarodnih partnera.
Gordan Akrap, voditelj Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, u uvodnom je obraćanju istaknuo kako Mostar ovakvim susretima pokazuje da može biti prostor konstruktivnog dijaloga o sigurnosnim i obrambenim pitanjima.
„Ovdje se gradi konstruktivna suradnja. Izazovi s kojima se suočavamo vrlo su složeni, osobito za društva i sustave koji nemaju dovoljno izgrađenu infrastrukturu i koji su opterećeni unutarnjim otvorenim pitanjima. Uvjereni smo da je put Bosne i Hercegovine u euroatlantskim integracijama, ne zbog nas koji danas sjedimo ovdje, nego zbog naše djece i budućih generacija“, poručio je Akrap.
O sve složenijem sigurnosnom okruženju u euroatlantskom prostoru govorio je Vladimir Vučinić, voditelj NATO-ove Ćelije za potporu političkom angažmanu. Istaknuo je kako se hibridne aktivnosti, kibernetički napadi, dezinformacije i maligni utjecaji sve češće koriste za potkopavanje demokratskih sustava i stabilnosti društava. Posebno je naglasio kako su Zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina od strateške važnosti za NATO, uz poruku kako jačanje otpornosti institucija, reformi i regionalne suradnje ostaje ključno za sigurnost širega euroatlantskog prostora.
„Za NATO je otpornost nacionalna odgovornost i zajednička obveza. To se odnosi i na Zapadni Balkan u cjelini, a posebno na Bosnu i Hercegovinu, kao zemlju od strateške važnosti za Savez. Reforme su zahtjevne, ali stvaraju snažne i učinkovite institucije koje uživaju povjerenje građana. Bosna i Hercegovina može računati na kontinuiranu potporu NATO-a, jer siguran euroatlantski prostor može postojati samo uz stabilan i miran Zapadni Balkan utemeljen na otpornosti“, kazao je Vučinić.
O sigurnosnom okruženju u Bosni i Hercegovini i regiji govorio je Maurizio Fronda, zapovjednik EUFOR-a, istaknuvši kako EUFOR djeluje u okolnostima koje oblikuju lokalni izazovi, diplomatska očekivanja i stalno promjenjive društveno-političke prilike.
„Uloga EUFOR-a jasna je: pružiti potporu građanima Bosne i Hercegovine kroz nepristranu nazočnost i provedbu mandata. Jugoistočna Europa, Zapadni Balkan, a osobito Bosna i Hercegovina, iznimno su važni. Rješenje nikada nije bilo samo na vojnoj strani, nego politička i diplomatska strana, unutarnja i vanjska, moraju graditi povjerenje i mijenjati trenutačnu situaciju. Nadam se da će ovaj Forum biti važan poticaj za daljnje rasprave o sigurnosti i stabilnosti“, naglasio je Fronda.
Na širi europski i regionalni okvir sigurnosnih izazova nadovezao se Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske. U obraćanju je naglasio kako se sigurnost danas više ne može promatrati samo kroz tradicionalne prijetnje, jer hibridno djelovanje, kibernetički napadi, dezinformacije, energetski pritisci i migracijski izazovi izravno utječu na povjerenje građana, stabilnost institucija i otpornost društava. Posebno se osvrnuo na važnost jugoistočne Europe, istaknuvši kako stabilnost ovoga prostora ima izravan značaj za sigurnost cijele Europske unije.
„Hibridne prijetnje možda su ključno obilježje izazova našega vremena. Ako su prijetnje međusobno povezane, i naš odgovor mora biti povezan. Otpornost nije samo odgovornost policije, vojske ili obavještajnih službi, nego zahtijeva angažman društva u cjelini. Jugoistočna Europa nije periferija, nego prostor na raskrižju strateških interesa, energetskih pravaca, migracijskih ruta i utjecaja globalnih aktera. Zato europska i euroatlantska perspektiva Zapadnog Balkana nije politički slogan, nego sigurnosna nužnost“, istaknuo je Božinović.
Položaj Bosne i Hercegovine u promijenjenim sigurnosnim okolnostima otvorio je i šire pitanje društvene otpornosti, funkcionalnosti institucija i povjerenja žitelja. Na tu se dimenziju osvrnula Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH, koja je govorila i o sigurnosti iz perspektive društva koje poznaje cijenu nestabilnosti. Istaknula je kako se sigurnost danas ne može promatrati samo kroz zaštitu granica i institucija, nego i kroz otpornost sustava, jednakopravnost naroda, povjerenje u institucije i nastavak suradnje s međunarodnim partnerima, osobito u okviru transatlantske sigurnosne arhitekture. Posebno je naglasila i važnost stvaranja uvjeta u kojima ljudi svoju budućnost mogu graditi u vlastitoj zemlji.
„Mostar možda bolje od mnogih drugih gradova razumije koliko mir može biti krhak, ali i koliko su stabilnost i suradnja uistinu vrijedni. Moja generacija u Bosni i Hercegovini vrlo je rano naučila što znači nesigurnost, ne kroz knjige i konferencije, nego kroz neizvjesnost, raseljavanje i odrastanje u društvu koje se istodobno pokušavalo oporaviti od sukoba i tražiti svoju budućnost. Otpornost se gradi kada institucije funkcioniraju, kada su društva povezana, kada obrazovni sustavi pripremaju mlade ljude za zahtjevan rad, kada medijski sadržaj postaje dio javne kulture, kada država može osigurati energetsku stabilnost i, možda najvažnije, kada građani vjeruju da se njihova budućnost i dalje gradi u njihovoj vlastitoj zemlji. Za jugoistočnu Europu to je posebno važno. Prečesto se ova regija još uvijek promatra samo kroz prizmu starih sukoba. Ali jugoistočna Europa danas je i prostor strateških prilika, energetskog povezivanja, digitalne transformacije i europskih integracija. Bosna i Hercegovina u tom kontekstu ima osobito važnu odgovornost“, kazala je Filipović.
U završnom dijelu obraćanja posebno je naglasila važnost povjerenja kao temelja sigurnosti i stabilnosti društva.
„Za nas stabilnost nije apstraktan pojam. Stabilnost znači očuvanje mira, jačanje jednakopravnosti među narodima, izgradnju funkcionalnih institucija i stvaranje uvjeta u kojima ljudi više ne osjećaju da je odlazak jedina mogućnost za dostojanstven život. Jer, ako smo iskreni, odlazak mladih i obrazovanih ljudi možda je jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih izazova s kojima se ova regija suočava. Nijedno društvo ne može ostati otporno ako kontinuirano gubi svoj ljudski potencijal. Zato snažno vjerujem da europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine nije samo politički uvjet. To je strateški okvir za stabilnost, otpornost i dugoročni razvoj. U tom procesu partnerstvo je važno. Odnos Bosne i Hercegovine, Europske unije, NATO-a i partnera poput Republike Hrvatske nije samo politička suradnja. To je zajedničko ulaganje u sigurnost, infrastrukturu, energetsku diversifikaciju i jačanje institucija”, poručila je Filipović.
Stručni dio konferencije nastavljen je kroz dva tematska panela. Prvi panel, „Otpornost na hibridne prijetnje”, bio je posvećen suvremenim sigurnosnim pritiscima, načinima njihova prepoznavanja te jačanju otpornosti institucija, javnog prostora i demokratskih procesa.
Drugi panel, „Transatlantska sigurnosna arhitektura i jugoistočna Europa”, otvorio je raspravu o mjestu jugoistočne Europe u aktualnim geopolitičkim okolnostima i važnosti transatlantskog okvira za dugoročnu stabilnost regije.
Mostar Security Forum 2026 zaključen je porukom kako sigurnost više nije pitanje samo jednoga sektora, nego zajednička odgovornost institucija, društva i međunarodnih partnera. Mostar je time potvrđen kao mjesto stručnog dijaloga o izazovima koji oblikuju stabilnost Bosne i Hercegovine, jugoistočne Europe i širega euroatlantskog prostora.
