U čapljinskomu je hotelu President, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, danas otvorena Panel konferencija pod imenom ”Gornji horizonti – Stanje i izazovi u vodama slivnoga područja Jadranskoga mora. Uz nastup panelista sa Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Mostaru, Instituta za vode ”Josip Juraj Strossmayer”, Federalnoga agromediteranskog zavoda Mostar i Uprave za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, zbivanje je okupilo uglednike iz znanstvene, političke, gospodarske i uopće društvene zajednice.
Na poziv predsjednika HAZU-a, akademika Mladena Bevande nazočnima se pozdravnim govorom obratio i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije Mario Jurica, zahvalivši HAZU-u BiH zbog otvaranja te iznimno bitne teme na tako visokoj razini.
Kao Ministarstvo i županijska Vlada, duboko smo svjesni kako projekt Gornji horizonti predstavlja potencijalni rizik za samu srž doline Neretve, njezinu poljoprivredu, vodne resurse i, u konačnici, postojanje lokalnih zajednica. Upravo zbog te svijesti, naš pristup nije pasivno promatranje problema i zato se ne držimo po strani, nego djelujemo. Mobiliziramo resurse, koordiniramo projekte i tražimo rješenja u sklopu naših ovlasti i mogućnosti, smatrajući to našom temeljnom obvezom prema žiteljima ovoga podneblja i prema budućnosti rijeke Neretve i njezina sliva – kazao je ministar Jurica, dodavši kako je s Republikom Hrvatskom pokrenut prekogranični projekt ”MoWaCLIM”.
- Urađeni su Studija i Plan te smo nabavili senzore za praćenje stanja vode u stvarnomu vremenu. Razvijamo digitalnu platformu koja će pomoći u praćenju kakvoće vode i osigurati bolje navodnjavanje. Također, radimo na mjerama koje uključuju nove tehnologije, infrastrukturu i zaštitu okoliša – pojasnio je ministar, izrazivši uvjerenje kako će Konferencija i razmjena stručnih znanja i iskustava doprinijeti boljemu i jasnijem razumijevanju izazova s kojima se ovaj prostor suočava te ponuditi konkretna rješenja za buduće djelovanje.
U zaključcima Konferencije istaknuto je kako je nužno provesti dodatna znanstveno-stručna istraživanja o utjecaju Gornjih horizonata na poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve te, s ciljem očuvanja ekosustava Hutova blata, analizirati prijedlog izgradnje kompresijske brane uzvodno na rijeci Krupi, uz prioritetnu revitalizaciju prirodnih kanala i izvorišnih zona gornjega prirodnog dijela Hutova, što je osnovom za očuvanje postojanoga hidrološkog režima i kakvoće vode.
Nadalje, ukoliko bi došlo do snižavanja razine podzemnih i voda na izvorištima Bune, Bunice i Bregave, potrebno je razmotriti zamisao o izgradnji zatvorenoga sustava navodnjavanja izgradnjom vodozahvata na HE Salakovac za navodnjavanje Dubravske visoravni odnosno poljoprivrednih površina južno od HE Salakovac.
Zaključcima je podržan i započeti projekt izgradnje 85,50 milijuna eura vrijedne brane u RH, čijim je svrhom borba protiv zaslanjivanja Neretve. Posebno je istaknuto kako su RH i BiH potpisnicama Espoo konvencije o procjeni utjecaja na okoliš susjednih zemalja čime su u obje u obvezi poštivati odredbe o sudjelovanju zainteresiranih država u provedbi velikih investicijskih projekata koji mogu imati negativne posljedice u drugoj državi. Tako je podržano uključivanje Hrvatske u procjenu utjecaja Gornjih horizonata na poljoprivredu i okoliš.
Polazeći od činjenice da voda ne poznaje granice država, potrebno je pokušati uspostaviti integralni međudržavni sustav upravljanja slivom rijeke Neretve, uz prethodno donošenje odgovarajućih odluka i međudržavnih sporazuma. To je, u svjetlu klimatskih promjena koje uzrokuju češće suše i poplave, nužno za dugoročnu dostupnost kvalitetne vode – navedeno je u jednomu od zaključaka.
