Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (FF SUM) u četvrtak je otvorena dvodnevna IV. međunarodna znanstvena konferencija „Dijete u fokusu – obitelj u društvenim promjenama“.
Pročelnica Studija socijalnog rada FF SUM-a Anita Begić smatra kako je vrlo važno da je odabrana upravo tema obitelji jer o njoj ima jako malo istraživanja i novih znanstvenih spoznaja.
Na ovoj konferenciji imamo tridesetak znanstvenih radova koje smo podijelili u nekoliko panela. Smatram da će ova konferencija koristiti ne samo nama znanstvenicima, nego smo pozvali i one ljude koji se u praksi bave obiteljima, a to su socijalni radnici, kao i nevladine organizacije koje pomažu obiteljima – izjavila je Begić.
Navela je kako su roditelji u današnjim prilikama i okolnostima prezaposleni, zbog čega pati njihov odnos s djecom.
Roditelji ne mogu posvetiti dovoljno vremena djetetu, a onda nam se djeca odgajaju putem društvenih mreža. Jako puno je nasilja među vršnjacima, jako puno je nedostatka empatije među mladima, mi svoju djecu trebamo učiti da budu suosjećajni prema vršnjacima jer je puno više dobre djece nego onih s poteškoćama ili poremećajima u razvoju. Kao zajednica i društvo svi moramo utjecati na to da djecu naučimo boljim vrijednostima – smatra Begić.
U regiji je posljednjih godina vršnjačko nasilje u porastu, a događa se kako čitavi razredi odbijaju ići na nastavu. Begić naglašava kako se takav problem mora rješavati zajedničkim snagama.
Mislim da smo svi odgovorni za ono što se događa u školama, počevši od roditelja koji možda nemaju dovoljno kapaciteta ili su opterećeni svojim teškoćama, zatim od obrazovnog sustava, socijalnih službi, zdravstvenih službi, zakonodavstva. Kada nam se dogodi situacija kakvu mi imamo onda trebamo svi zajednički sjesti za stol, oformiti krizni tim u kojemu će se svatko iz svoje perspektive baviti takvim slučajevima. Ne trebamo prebacivati „vrući krumpir“ iz jednog sustava u drugi – kazala je Begić.
Tajnik Studija socijalnog rada FF SUM-a Marijan Tustonja podsjetio je kako ovaj studij uvelike radi na znanstvenom polju u svih svojih 18 godina postojanja.
Iznjedrili smo veliki broj kompetentnih stručnjaka i negdje na tragu toga, da bi se zadovoljila komponenta stručnosti, u toj fazi trebamo dati i komponentu znanstvenosti. Upravo ovakve konferencije pomažu toj znanstvenosti. Ovo nam je četvrta konferencija koja ima za cilj, svake dvije godine, dati odgovor na promjene koje se događaju u društvu – kazao je Tustonja.
Dodao je kako nema teorije bez prakse.
Mi kroz akademsku zajednicu istražujemo fenomene koji se događaju u društvu i kroz svoje publikacije, radove, knjige nastojimo dati našim kolegama u struci smjernice za rad sa svim skupinama koje su zastupljene unutar struke socijalnog rada – istaknuo je.
Nikol Bogdan, tajnica konferencije i asistentica na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji je suorganizator konferencije, naglasila je kako je ova konferencija od velikog značaja, jer u fokus stavlja obitelj koja se trenutno susreće s brojnim promjenama u suvremenom životu.
Ono što mogu reći da na našim prostorima vidim lijepe pomake. Mislim da roditelji postaju sve svjesniji izazova s kojima se djeca danas susreću, osobito vezano za taj dio digitalnih kompetencija. Roditelji su sve više zainteresirani za život djece i sve se više nastoje aktivno angažirati u tom djelu. Naravno da i dalje postoje izazovi s kojima se moramo suočavati, promijene se događaju brzo i onda roditelji dosta često ne uspiju pravovremeno reagirati. Još se može raditi na pozitivnim promjenama, ali pomaci se sigurno mogu vidjeti – smatra Bogdan.
Jedna od govornica na konferenciji je Gordana Horvat s Pravnog fakulteta iz Osijeka.
Tema koje ću se dotaknuti reći će nam kako danas raditi s obiteljima, kako se obitelji suočavaju s izazovima koji se mijenjaju na svakodnevnoj bazi, kako socijalni rad može odgovoriti na potrebe obitelji i djeteta, kako pružiti nove metode rada. Nadam se da ćemo čuti puno drugih zanimljivih izlagača, koji će nam dati širi okvir, što pravni, što s područja socijalnog rada te kako onda možemo razviti nove pristupe – zaključila je Horvat.
