Komisija za financije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas nije podržala principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago (SDA).
Špago je, obrazlažući predložene izmjene, kazao da se radi o izmjeni jednog člana Zakona, kojim se utvrđuje osnovna plaća.
Pojasnio je da su razlozi za donošenje zakona, prije svega, sadržani u činjenici da je u proceduri donošenja proračuna institucija BiH za 2023. godinu predviđeno povećanje osnovice za plaću sa 535 KM na 630 KM.
-Imajući u vidu način utvrđivanja plaća u institucijama, to povećanje osnovice bi dovelo do nesrazmjernog povećanja plaća za uposlenike. Recimo zaposlenici s najmanjim koeficijentom, njihovo povećanje iznosilo bi oko 114 KM, a za funkcionere, odnosno članove Predsjedništva BiH čiji je koeficijent 10, uvećanje bi iznosilo oko 950 KM bez drugih dodataka koji ulaze u plaću – naveo je Špago.
Pojasnio je da su iz tog razloga predvidjeli da se osnovica za radna mjesta čiji su koeficijenti od 1,20 do 3,99 osnovna plaća utvrđuje množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta; za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 4,00 do 5,55 osnovna plaća utvrđuje množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta sa 0,9; te za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 5,56 do 10,00 osnovna plaća utvrđuje množenjem 0,85 osnovice i pripadajućeg koeficijenta.
Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da je ovo zakon dobrih namjera i dobrog konteksta.
– On je, u jednoj fazi budućeg donošenja proračuna, ovakav ili sličan potreban. Ali u ovom trenutku držim da je on preuranjen i da prejudicira neke stvari o kojima mi ne znamo ništa ili ne znamo puno. Ono što se pojavljivalo u javnosti kao nacrt proračuna institucija BiH za 2023. godinu je bio prijedlog starog saziva Vijeća ministara. On nije prošao ni proceduru Vijeća ministara ni proceduru Predsjedništva BiH – naveo je Kožul.
Zato je, dodao je on, ovaj zakon preuranjen, prejudicira stvari o kojima ne znaju puno. Predložio je predlagaču da u ovom trenutku povuče zakon, „kako bi u pravo vrijeme, a najbolji model je istovremeno sa proračunom, dobijemo prijedlog u ovom kontekstu od Vijeća ministara BiH“.
Predsjedavajući Komisije za financije i budžet Nihad Omerović (NiP) je pozvao predlagača zakona da povuče ovaj zakon, a da on predloži zaključak koji bi bio na fonu i na stajalištu kompromisa, odnosno iznalaženja sistemskog rješenja koje bi podrazumijevalo uključivanje svih relevantnih institucija u jedno konačno zakonsko rješenje, s istim ciljem kao što je imao i predlagač ovog zakona.
Špago je kazao da u ovoj fazi ne može povući zakon, koji je predložen po osnovnom zakonodavnom postupku, te da su očekivanja da će donošenje ovog zakona pratiti usvajanje budžeta.
– Ostajem pri stavu i neću povlačiti predloženi zakon – naveo je Špago.
Članovi komisije su glasali o principima predloženog zakona i sa dva glasa „za“, šest protiv i jednim suzdržanim ga nisu podržali.
Predsjedavajući Komisije je potom predložio zaključak koji je prihvaćen, a kojim se obavezuje Vijeće ministara BiH da kod donošenja budžeta institucija BiH za 2023. godinu i eventualnom donošenju odluke o povećanju osnovice za obračun plaća u institucijama BiH, pripremi i istovremeno u parlamentranu proceduru uputi odgovarajuće izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, odnosno pratećih odluka.
Tim izmjenama potrebno je onemogućiti nesrazmjerno povećanje najviših plaća u institucijama BiH imenovanih i izabranih zvaničnika institucija BiH.
Na taj nači bi se se dodatno uravnotežili iznosi plaća budžetskih korisnika u institucijama BiH.
Komisija za financije i budžet danas je, između ostalog, usvojila Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, kao i Izvještaja o financijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2021. godinu.
