Koliko je dnevno potrebno hodati? Teorija o 10.000 koraka je laž

Podjeli

Svi poznajemo barem jednu osobu koja provjerava svoj pedometar nekoliko puta dnevno kako bi saznala koliko joj koraka nedostaje do ‘čarobnih’ 10.000. U nekim slučajevima ta osoba smo mi. Deset tisuća zvuči puno. Prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta kako bi dosegla taj prag, što zahtijeva podosta napora. No, trebamo li uistinu toliko koračati kako bi pospješili zdravlje?

Na temelju nove meta-analize koja sadrži 17 različitih istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 227.000 ispitanika, odgovor je ne. Međunarodni tim znanstvenika objavio je u Europskom časopisu za preventivnu kardiologiju potvrdu onoga što smo mnogi od nas sumnjali ili čemu smo se nadali – zdravstvene koristi mogu se ostvariti s izrazito manjim brojem koraka.

Analiza: 4000 koraka dnevno je dovoljno

Analiza otkriva da je 4000 koraka dnevno dovoljno da smanji prosječnu smrtnost, a samo 2400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, što više koraka, to bolje.

Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na njemačkom sportskom sveučilištu (DSHS) sa sjedištem u Kölnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezana za hodanje, tjelovježbu i zdravlje.

Svi poznajemo barem jednu osobu koja provjerava svoj pedometar nekoliko puta dnevno kako bi saznala koliko joj koraka nedostaje do ‘čarobnih’ 10.000. U nekim slučajevima ta osoba smo mi. Deset tisuća zvuči puno. Prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta kako bi dosegla taj prag, što zahtijeva podosta napora. No, trebamo li uistinu toliko koračati kako bi pospješili zdravlje?

Na temelju nove meta-analize koja sadrži 17 različitih istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 227.000 ispitanika, odgovor je ne. Međunarodni tim znanstvenika objavio je u Europskom časopisu za preventivnu kardiologiju potvrdu onoga što smo mnogi od nas sumnjali ili čemu smo se nadali – zdravstvene koristi mogu se ostvariti s izrazito manjim brojem koraka.

Analiza: 4000 koraka dnevno je dovoljno

Analiza otkriva da je 4000 koraka dnevno dovoljno da smanji prosječnu smrtnost, a samo 2400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, što više koraka, to bolje.

Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na njemačkom sportskom sveučilištu (DSHS) sa sjedištem u Kölnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezana za hodanje, tjelovježbu i zdravlje.

Je li mjerilo od 10.000 koraka besmisleno?

„Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduvjet za uspjeh – posebno za sniženje krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase (BMI)“, kazala je Joisten.

Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. „Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje“ za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10 000 sliči osobi koja hoda.

Zašto bi trebalo svakodnevno vježbati?

„Fizička aktivnost općenito, u svakodnevnom životu, na poslu i u slobodno vrijeme, pomaže u prevenciji nezaraznih bolesti“, objašnjava Joisten. Među njima su rak i kardiovaskularne bolesti i rizični faktori za njih poput visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa, ali i neurodegenerativni poremećaji poput Alzheimerove bolesti.

Tjelovježba također pomaže u sprječavanju ortopedskih, reumatskih i psihičkih bolesti, tvrdi Joisten. „Pomaže i ljudima koji žive s kroničnim bolestima, prvenstveno tako što im povećava kvalitetu života“.

Pomažu li zapravo sve te aplikacije i uređaji za praćenje fizičke aktivnosti?

„Osobno smatram da pomažu jer omogućuju uvid u ostvarena postignuća i tako služe kao dobra motivacija”, tvrdi Joisten, ali pritom dodaje kako su „neki ljudi frustrirani ako ne dosegnu svoje zadane ciljeve“.

Čak i mali napredak se mora uzeti u obzir.  „Mala povećanja od 500 do 1000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više lako se mogu realizirati“, kaže Joisten.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporuča minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput tjedno ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.

„Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduvjet za uspjeh – posebno za sniženje krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase (BMI)“, kazala je Joisten.

Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. „Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje“ za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10 000 sliči osobi koja hoda.

Zašto bi trebalo svakodnevno vježbati?

„Fizička aktivnost općenito, u svakodnevnom životu, na poslu i u slobodno vrijeme, pomaže u prevenciji nezaraznih bolesti“, objašnjava Joisten. Među njima su rak i kardiovaskularne bolesti i rizični faktori za njih poput visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa, ali i neurodegenerativni poremećaji poput Alzheimerove bolesti.

Tjelovježba također pomaže u sprječavanju ortopedskih, reumatskih i psihičkih bolesti, tvrdi Joisten. „Pomaže i ljudima koji žive s kroničnim bolestima, prvenstveno tako što im povećava kvalitetu života“.

Pomažu li zapravo sve te aplikacije i uređaji za praćenje fizičke aktivnosti?

„Osobno smatram da pomažu jer omogućuju uvid u ostvarena postignuća i tako služe kao dobra motivacija”, tvrdi Joisten, ali pritom dodaje kako su „neki ljudi frustrirani ako ne dosegnu svoje zadane ciljeve“.

Čak i mali napredak se mora uzeti u obzir.  „Mala povećanja od 500 do 1000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više lako se mogu realizirati“, kaže Joisten.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporuča minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput tjedno ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otvoren natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru

U ponedjeljka, 24. kolovoza, raspisan je natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Uprava Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru donijela...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

NAKON 44 GODINA VRATIO SE IZ NJEMAČKE U BiH: “Njemačka se mijenja i život je teži, ali BiH ima blago koje mora iskoristiti”

Nakon ukupno 44 godine života u Njemačkoj, novinar i sudski tumač Erdin Kadunić odlučio je napustiti Düsseldorf sa suprugom i troje djece i...

Prva večer turnira u boćama u Ilićima okupila 32 ekipe, večeras završnica

Na igralištu Luka u Ilićima u ponedjeljak je održana prva večer turnira u boćama „Mala Gospa“, koji se igra u formatu 3 na...

Oružana pljačka u Mostaru: Maskirani razbojnici presreli zaštitare i oteli novac ispred banke

U subotu u poslijepodnevnim satima dvije maskirane osobe presrele su i opljačkale zaštitare koji su polagali novca u sef poslovnice UniCredit banke u...

Slični članci

Dobre vijesti iz Mostara: Svi analizirani uzorci voća i povrća s Uborka negativni na teške metale!

Stožer civilne zaštite Grada Mostara obavještava javnost da su završene analize uzoraka...

Plućni odjel SKB Mostar postao Klinika: Rezultat dugogodišnjeg rada 67 djelatnika na čelu s prof. dr. sc. Kristinom Galić

Upravno vijeće Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar donijelo je 4. rujna 2026....

Tužiteljstvo ŽZH traži produljenje pritvora za osumnjičene u slučaju pokušaja ubojstva

Nakon što je Vijeće Županijskog suda u Širokom Brijegu 9. rujna donijelo...

Što danas možete s minimalcem od 1.027 KM: Nakon hrane i režija ostane gotovo ništa

Potrošačka korpa za četveročlanu obitelj u kolovozu 3.810,70 KM, a minimalna plaća...

Koliko je dnevno potrebno hodati? Teorija o 10.000 koraka je laž

Podjeli

Svi poznajemo barem jednu osobu koja provjerava svoj pedometar nekoliko puta dnevno kako bi saznala koliko joj koraka nedostaje do ‘čarobnih’ 10.000. U nekim slučajevima ta osoba smo mi. Deset tisuća zvuči puno. Prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta kako bi dosegla taj prag, što zahtijeva podosta napora. No, trebamo li uistinu toliko koračati kako bi pospješili zdravlje?

Na temelju nove meta-analize koja sadrži 17 različitih istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 227.000 ispitanika, odgovor je ne. Međunarodni tim znanstvenika objavio je u Europskom časopisu za preventivnu kardiologiju potvrdu onoga što smo mnogi od nas sumnjali ili čemu smo se nadali – zdravstvene koristi mogu se ostvariti s izrazito manjim brojem koraka.

Analiza: 4000 koraka dnevno je dovoljno

Analiza otkriva da je 4000 koraka dnevno dovoljno da smanji prosječnu smrtnost, a samo 2400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, što više koraka, to bolje.

Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na njemačkom sportskom sveučilištu (DSHS) sa sjedištem u Kölnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezana za hodanje, tjelovježbu i zdravlje.

Svi poznajemo barem jednu osobu koja provjerava svoj pedometar nekoliko puta dnevno kako bi saznala koliko joj koraka nedostaje do ‘čarobnih’ 10.000. U nekim slučajevima ta osoba smo mi. Deset tisuća zvuči puno. Prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta kako bi dosegla taj prag, što zahtijeva podosta napora. No, trebamo li uistinu toliko koračati kako bi pospješili zdravlje?

Na temelju nove meta-analize koja sadrži 17 različitih istraživanja u kojima je sudjelovalo čak 227.000 ispitanika, odgovor je ne. Međunarodni tim znanstvenika objavio je u Europskom časopisu za preventivnu kardiologiju potvrdu onoga što smo mnogi od nas sumnjali ili čemu smo se nadali – zdravstvene koristi mogu se ostvariti s izrazito manjim brojem koraka.

Analiza: 4000 koraka dnevno je dovoljno

Analiza otkriva da je 4000 koraka dnevno dovoljno da smanji prosječnu smrtnost, a samo 2400 koraka je dovoljno da smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Naravno, što više koraka, to bolje.

Doktorica Christine Joisten, voditeljica Zavoda za tjelesnu aktivnost i promicanje zdravlja na njemačkom sportskom sveučilištu (DSHS) sa sjedištem u Kölnu, odgovara na neka od bitnih pitanja vezana za hodanje, tjelovježbu i zdravlje.

Je li mjerilo od 10.000 koraka besmisleno?

„Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduvjet za uspjeh – posebno za sniženje krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase (BMI)“, kazala je Joisten.

Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. „Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje“ za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10 000 sliči osobi koja hoda.

Zašto bi trebalo svakodnevno vježbati?

„Fizička aktivnost općenito, u svakodnevnom životu, na poslu i u slobodno vrijeme, pomaže u prevenciji nezaraznih bolesti“, objašnjava Joisten. Među njima su rak i kardiovaskularne bolesti i rizični faktori za njih poput visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa, ali i neurodegenerativni poremećaji poput Alzheimerove bolesti.

Tjelovježba također pomaže u sprječavanju ortopedskih, reumatskih i psihičkih bolesti, tvrdi Joisten. „Pomaže i ljudima koji žive s kroničnim bolestima, prvenstveno tako što im povećava kvalitetu života“.

Pomažu li zapravo sve te aplikacije i uređaji za praćenje fizičke aktivnosti?

„Osobno smatram da pomažu jer omogućuju uvid u ostvarena postignuća i tako služe kao dobra motivacija”, tvrdi Joisten, ali pritom dodaje kako su „neki ljudi frustrirani ako ne dosegnu svoje zadane ciljeve“.

Čak i mali napredak se mora uzeti u obzir.  „Mala povećanja od 500 do 1000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više lako se mogu realizirati“, kaže Joisten.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporuča minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput tjedno ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.

„Zapravo i nije zato što postoji više analiza koje pokazuju da je cilj od 10.000 koraka bitan preduvjet za uspjeh – posebno za sniženje krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase (BMI)“, kazala je Joisten.

Također, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) trenutno preporučuje većini odraslih da teže cilju od 10.000 koraka zbog općeg zdravlja. „Ustvari, tih 10.000 koraka dolazi iz japanske marketinške kampanje“ za pedometar prije Olimpijskih igara u Tokiju 1964. godine, tvrdi Joisten. Naime, japanski simbol za broj 10 000 sliči osobi koja hoda.

Zašto bi trebalo svakodnevno vježbati?

„Fizička aktivnost općenito, u svakodnevnom životu, na poslu i u slobodno vrijeme, pomaže u prevenciji nezaraznih bolesti“, objašnjava Joisten. Među njima su rak i kardiovaskularne bolesti i rizični faktori za njih poput visokog krvnog tlaka, pretilosti i dijabetesa, ali i neurodegenerativni poremećaji poput Alzheimerove bolesti.

Tjelovježba također pomaže u sprječavanju ortopedskih, reumatskih i psihičkih bolesti, tvrdi Joisten. „Pomaže i ljudima koji žive s kroničnim bolestima, prvenstveno tako što im povećava kvalitetu života“.

Pomažu li zapravo sve te aplikacije i uređaji za praćenje fizičke aktivnosti?

„Osobno smatram da pomažu jer omogućuju uvid u ostvarena postignuća i tako služe kao dobra motivacija”, tvrdi Joisten, ali pritom dodaje kako su „neki ljudi frustrirani ako ne dosegnu svoje zadane ciljeve“.

Čak i mali napredak se mora uzeti u obzir.  „Mala povećanja od 500 do 1000 koraka dnevno ili 5 do 10 minuta hodanja više lako se mogu realizirati“, kaže Joisten.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ljudima od 18 do 64 godine preporuča minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aerobne fizičke aktivnosti, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput tjedno ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 godina kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otvoren natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru

U ponedjeljka, 24. kolovoza, raspisan je natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Uprava Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru donijela...

Novi detalj u slučaju nestalog poštara iz BiH sa 25.000 KM: Poznat identitet, građani čekaju mirovinu

Nestanak poštara iz Višića kod Čapljine dobio je novi zaplet. Riječ je o 31-godišnjem Stipi Jukiću, za kojim je raspisana operativna potraga nakon...

NAKON 44 GODINA VRATIO SE IZ NJEMAČKE U BiH: “Njemačka se mijenja i život je teži, ali BiH ima blago koje mora iskoristiti”

Nakon ukupno 44 godine života u Njemačkoj, novinar i sudski tumač Erdin Kadunić odlučio je napustiti Düsseldorf sa suprugom i troje djece i...

Prva večer turnira u boćama u Ilićima okupila 32 ekipe, večeras završnica

Na igralištu Luka u Ilićima u ponedjeljak je održana prva večer turnira u boćama „Mala Gospa“, koji se igra u formatu 3 na...

Oružana pljačka u Mostaru: Maskirani razbojnici presreli zaštitare i oteli novac ispred banke

U subotu u poslijepodnevnim satima dvije maskirane osobe presrele su i opljačkale zaštitare koji su polagali novca u sef poslovnice UniCredit banke u...

Slični članci

Dobre vijesti iz Mostara: Svi analizirani uzorci voća i povrća s Uborka negativni na teške metale!

Stožer civilne zaštite Grada Mostara obavještava javnost da su završene analize uzoraka...

Plućni odjel SKB Mostar postao Klinika: Rezultat dugogodišnjeg rada 67 djelatnika na čelu s prof. dr. sc. Kristinom Galić

Upravno vijeće Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar donijelo je 4. rujna 2026....

Tužiteljstvo ŽZH traži produljenje pritvora za osumnjičene u slučaju pokušaja ubojstva

Nakon što je Vijeće Županijskog suda u Širokom Brijegu 9. rujna donijelo...

Što danas možete s minimalcem od 1.027 KM: Nakon hrane i režija ostane gotovo ništa

Potrošačka korpa za četveročlanu obitelj u kolovozu 3.810,70 KM, a minimalna plaća...