Umirovljenici u BiH najugroženija su kategorija stanovništva i suočavaju se sa brojnim problemima, prvenstveno egzistencijalne, ali i druge prirode
Svjesni tih izazova, i oni mlađi građani, koji su još radno sposobni, sa zebnjom iščekuju ulazak u treću životnu dob zbog nesigurnosti u pogledu budućnosti.
Iz Fokusa obratili su se entitetskim zavodima za mirovinsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje, a u nastavku donose odgovore na najčešće postavljana pitanja.
Koliko minimalno staža mora imati osoba da bi ostvarila pravo na mirovinu, i pod kojim uvjetima?
FBiH
Pravo na starosnu penziju/mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kada navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
RS
Osiguranik (muškarac i žena) ostvaruje pravo na starosnu mirovinu sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Koji su uvjeti za odlazak u invalidsku penziju/mirovinu? Da li je visina ove mirovine ista za sve korisnike i, ukoliko nije, od čega zavisi i koliko iznosi minimalna, prosječna i najviša?
FBiH
Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisani su uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu i to:
Osiguranik kod kojeg je utvrđena I kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku mirovinu:
1)Ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
2)Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do nastanka invalidnosti, računajući radni vijek na pune godine.
Osiguranik kod koga je utvrđena I kategorija invalidnosti do navršene 30 godine života stiče pravo na invalidsku mirovinu ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uvjetom da prije nastanka invalidnosti ima navršen mirovinski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja,
Osiguraniku iz stava koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina ako je stekao visoku stručnu spremu.
Osiguranik koji ima navršenih 56 godina života na dan kada je utvrđeno postojanje I kategorije invalidnosti, i koji ima srednju stručnu spremu, mora imati mirovinski staž u trajanju od 12 godina, kako bi mogao steći pravo na invalidsku mirovinu.
RS
Pravo na invalidsku mirovinu osiguranik može ostvariti na osnovu gubitka sposobnosti za rad, koji utvrđuje organ vještačenja Fonda PIO Republike Srpske, prouzrokovan povredom van rada ili bolešću, nastao prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, pod uvjetom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina mirovinskog staža.
Također, pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik kome je poslije 58. godine života utvrđena smanjena radna sposobnost, sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pod uvjetom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina mirovinskog staža.
Osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad pruzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću, ima pravo na invalidsku mirovinu, bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
Osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku mirovinu pod uvjetom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja.
Iznos invalidske mirovine utvrđuje se na isti način kao i za starosnu mirovinu, u zavisnosti od dužine mirovinskog staža osiguranika i visine plaća i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za mirovinslp i invalidsko osiguranje.
Koliko iznosi najniža penzija/mirovina sa 15 godina staža, do 20, do 30 i sa 40 godina radnog staža?
FBiH
U Federaciji BiH imamo jednu minimalnu penziju/mirovinu i ona trenutno iznosi 573,53 KM. Dakle, Zakonom nije određeno da bude jedna minimalna za 15 god staža, druga za 20 itd. Imamo i zagarantiranu penziju/mirovinu, što bi se moglo, iako zakonom nije tako definirano, nazvati i minimalnom mirovinom za one koji su mirovinu ostvarili s 40 godina staža osiguranja i žive na području BiH. Takva penzija/mirovina ne može biti manja od 684,48 KM.
RS
Najniža mirovina ne može biti niža od 50 posto prosječne mirovine na teret Republike Srpske isplaćene za prosinac prethodne godine. Najniža starosna ili invalidska mirovina zavisi od dužine mirovinskog staža i određuje se u postotku od prosječne mirovine na teret Republike Srpske isplaćene za prosinac prethodne godine.
Prema poslednjim statističkim podacima, iznos najniže mirovine:
– za mirovinski staž do 15 godina 300,61
– za mirovinski staž 15-20 godina 360,76
– za mirovinski staž 20-30 godina 420,90
– za mirovinski staž 30-40 godina 481,08
– za mirovinski staž 40 godina i više 601,35
Tko ima pravo na obiteljsku penziju/mirovinu?
FBiH
Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku mirovinu i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.
Članovima obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine smatraju se:
-bračni supružnik i izvanbračni partner (udovica odnosno udovac),
-razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje,
-dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete,
-pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine izdržavao,
-dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine izdržavao.
Izvanbračni partnerom smatra se lice koje je kao takvo definirano Obiteljskim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je svoj status utvrdilo u odgovarajućem sudskom postupku.
RS
Za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu potrebno je da supružnik ispunjava zakonom propisane uvjete. Pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za invalidsku mirovinu i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.
Članovi obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine smatraju se:
bračni supružnici (udovica, odnosno udovac); razvedeni bračni supružnik ili izvanbračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje; dijete, rođeno u braku ili van braka, usvojeno ili pastorak; dijete bez oba roditelja ili dijete kome su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje, koje je osiguranik ili korisnik mirovine izdržavao do svoje smrti, i roditelj (otac i majka, očuh i maćeha, usvojitelj) koje je osiguranik ili korisnik mirovine izdržavao do svoje smrti.
Koji iznos mirovine može očekivati radnik sa 40 godina radnog staža koji je tokom cijelog perioda imao plaću u visini prosječne? Na koji način se obračunava mirovina?
RS
Visina mirovine zavisi od dužine mirovinskog staža i visine plaća za koje je uplaćivan doprinos za MIO, kao i od stope doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Zbog promjene visine plaće i stope doprinosa tokom radnog vijeka osiguranika o činjenici koliki će biti iznos mirovine nije moguće unaprijed odgovoriti, odnosno istu odrediti. Obračun mirovine uvijek se naznačava u postupku donošenja rješenja koje se i dostavlja korisniku.
Međutim, evo jednog primjera. Ako je plaća tokom svih 40 godina rada bila ista, recimo 1.000 KM, po sadašnjoj stopi doprinosa (da se nije mijenjala svih 40 godina, kao ni sistem obračuna), starosna mirovina bi iznosila 630 KM.
FBiH
Netko tko bi, teoretski, radio 40 godina i u svakoj godini imao plaću koja je jednaka prosječnoj, ostvarivao bi za svaku godinu jedan osobni bod. Ukupan broj bodova množi se s vrijednošću općeg boda. Opći bod, kako je zakonom definirano, usklađuje se svake godine 15. travnja, prema porastu prosječne plaće. Vrijednost općeg boda u 2024. godini iznosila je 20.74 KM, a za 2025. tek treba biti utvrđena. I, teoretski, netko tko je ostvario 40 bodova tokom radnog vijeka, te lani ostvario pravo na mirovinu, visina iste bi iznosila 829,6 KM.
Koji je odnos prosječne mirovine sa 40 godina radnog staža i prosječne plaće (u postotcima)?
FBiH
Prosječna mirovina s 40 godina staža iznosi 1.058 KM što je visina od 75 % prosječne plaće u Federaciji.
RS
Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna mirovina za studeni 2024. godine iznosi 888,57 KM, što čini 62,58 posto od prosječne plaće u Republici Srpskoj.
Tko ima mogućnost dokupa staža i kada to može učiniti (godine starosti, staža…)?
FBiH
U skladu sa članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba mirovinsko i invalidsko osiguranje osigurava se nezaposlenoj osobi kojoj nedostaju do tri godine mirovinskog staža do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.
Zahtjev za uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje podnosi se kod nadležne Službe za zapošljavanje.
RS
Prema pravnim propisima, u oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja ne postoji institut dokupa staža, isti je postojao do 2004. godine. U skladu sa aktualnim zakonskim propisom, ustanovljen je institut pojedinačne uplate doprinosa, prema odredbama člana 156. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojim se osiguraniku omogućava da za određeni period u kome je bio u statusu osiguranika, a pri tome mu nisi uplaćeni doprinosi za navedeni period, doprinose za taj period može uplatiti poslodavac, pravni sljedbenik poslodavca ili sam osiguranik, pod uvjetom da osiguranik sa tom uplatom navršava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu.
Koliko iznosi posmrtnina za korisnika mirovine, tko može podnijeti zahtjev i koliko se čeka na isplatu?
FBiH
U slučaju smrti korisnika mirovine sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku – članu uže obitelji, koji izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova/posmrtnina, u visini prosječne mirovine isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika mirovine.
RS
Visina jednokratne novčane pomoći, odnosno pogrebnih troškova iznosi 500 KM, a isplata se vrši u prvom narednom mjesecu od podnošenja zahtjeva. Pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika imaju članovi obitelji, odnosno lice koje je snosilo pogrebne troškove, odnosno troškove sahrane, piše Fokus.
