Usklađivanje viznog režima s Europskom unijom nedavno je predstavljeno kao novi uvjet za sudjelovanje Bosne i Hercegovine u planu rasta. To je, uz već poznate neusuglašene točke reformskog programa, treći uvjet koji naša zemlja mora ispuniti u što kraćem roku. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regiji koja nema usklađen i prihvaćen reformski program koji omogućuje pristup financijskom instrumentu vrijednom šest milijardi eura za Zapadni Balkan.
Europska komisija prošle je godine u izvješću o napretku BiH naglasila da je neusklađenost s viznom politikom EU sve neprihvatljivija. Spomenuta je čak i mogućnost suspenzije bezviznog režima. U posljednjih mjesec dana, kako saznajemo, napori u Bruxellesu su intenzivirani kako bi zemlje Zapadnog Balkana predstavile plan usklađivanja vizne politike kroz uvjete za plan rasta. Javno je to obznanjeno prije nekoliko dana u komentaru o Bosni i Hercegovini.
Jan Gert Kopman, generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju EK, izjavio je: „Sporne točke odnose se na potrebu doprinosa zemlje u usklađivanju viza. To je nešto što je potrebno u svim reformskim programima gdje nema 100% usklađenosti. To je pitanje jednakog tretmana. Ne možemo dopustiti da se jedna zemlja tretira drugačije u tom pogledu. Također, postoje dvije specifične točke o kojima raspravljamo već neko vrijeme, a koje su povezane s posebnim institucionalnim uređenjem zemlje.“
Iz javnih istupa bh. dužnosnika očito je da je i za njih ovo bilo iznenađenje, s obzirom na to da su fokus na rješavanje preostala dva neusuglašena pitanja planirali odmah nakon lokalnih izbora. Riječ je o reformi Ustavnog suda i entitetskom vetu u Vijeću za državnu pomoć.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, izjavio je: „Ove tri teme koje su nam ostale do kraja, iako mi nije jasno ovo oko viznog usklađivanja, jer smo u tome, osim Sjeverne Makedonije, zaista puno bolji od svih zemalja i to ne bi smjelo biti uvjet BiH, a drugima ne.“
Neočekivano je i neuviđavno da Europska komisija izlazi s novim zahtjevom u završnici usklađivanja reformske agende za plan rasta, kaže nam Srđan Blagovčanin.
Srđan Blagovčanin, predsjednik UO TI BiH, istaknuo je: „Posebno je neuviđavno uzimajući u obzir činjenicu da je to pitanje duboko polarizirajuće za BiH i teško je očekivati da će institucije BiH u tako kratkom roku uspjeti usuglasiti se i odgovoriti na zahtjev EU.“
Bosna i Hercegovina ima neusuglašenu viznu politiku u odnosu na europsku s osam zemalja. Najspornije bi mogle biti promjene vizne politike prema Turskoj, kao i prema Rusiji i Kini. Šanse za usuglašavanje reformskog programa leže u uvjeravanju vlasti RS-a da neće moći izbjeći ukidanje entitetskog veta na državnu pomoć jer je riječ o dijelu pravne stečevine EU, za koji neće biti spuštanja kriterija, kaže Blagovčanin. Teško je, kaže, razumjeti i blokadu reforme Ustavnog suda.
Srđan Blagovčanin također je dodao: „Upravo je RS tražila reformu Ustavnog suda, a u mjeri koja je sadržana u reformskoj agendi ne prejudicira se kakvo će biti konačno rješenje kad je riječ o Ustavnom sudu, već stoji da će se riješiti pitanje Ustavnog suda, uključujući status i prisutnost međunarodnih sudaca.“
U Europskoj komisiji s nadom gledaju na 7. listopada, dan nakon lokalnih izbora, nakon kojeg očekuju konkretne korake vlasti BiH.
