Najveći uvoznik u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci ove godine je kompanija Holdina Sarajevo, kćerka firma hrvatske naftne industrije INA.
Holdina već dugi niz godina drži lidersku poziciju među bh. uvoznicima, pa ni ovaj put nije bilo promjena na vrhu.
Hercegovinalijek preskočio Aluminij Industries
Na drugom mjestu nalazi se Hercegovinalijek Mostar, najveći domaći trgovac farmaceutskim proizvodima, koji je u prvoj polovini godine bio treći, piše BiznisInfo.ba.
Ova kompanija sada je zamijenila poziciju s još jednom mostarskom firmom – Aluminij Industries, iza koje stoji biznismen Amir Gross Kabiri.
Na četvrtom mjestu je još jedna naftna kompanija – Petrol BH Oil Company Sarajevo, dok je peto mjesto zauzeo širokobriješki industrijski div TT Kabeli, jedan od vodećih bh. izvoznika i uvoznika industrijskih komponenti.
Porsche BH najjači u auto-industriji
Na šestoj poziciji nalazi se Porsche BH Sarajevo, najveći domaći prodavač automobila i zastupnik Volkswagenovih marki.
Na sedmom mjestu je Koksara Lukavac (bivši GIKIL), koja je u odnosu na prvu polovinu godine pala za tri mjesta, a u međuvremenu je i otišla u stečaj.
Na listi i Optima, Violeta i Bimal
Listu zatvara Optima grupa Banja Luka, distributer naftnih derivata u ruskom vlasništvu, te dva velika domaća proizvođača – Violeta Grude i Bimal Brčko, koji u proizvodnji troše značajne količine sirovina i time ostvaruju visoke uvozne vrijednosti.
Top 10 uvoznika u BiH (januar – septembar 2025.)
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH datih portalu BiznisInfo.ba, lista deset najvećih uvoznika u prvih devet mjeseci ove godine izgleda ovako:
Holdina Sarajevo
Hercegovinalijek Mostar
Aluminij Industries Mostar
Petrol BH Oil Company Sarajevo
TT Kabeli Široki Brijeg
Porsche BH Sarajevo
Koksara Lukavac
Optima grupa Banja Luka
Violeta Grude
Bimal Brčko Distrikt
Podsjetnik: Mittal ponovo najveći izvoznik
Uvoz skoro 20 milijardi KM za osam mjeseci
Inače, prema podacima za prvih osam mjeseci ove godine, ukupan izvoz iz BiH je iznosio 11 milijardi i 125 milijuna KM, što je za 5,7 posto više nego u istom periodu 2024. godine.
Istovremeno, uvoz je bio 19 milijardi i 661 milijun KM, što je rast za 3,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio 8 milijardi i 536 milijuna KM.
