Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara ocijenila je da je Federacija u proteklom periodu, usprkos globalnim i unutarnjim izazovima, uspjela očuvati političku stabilnost i funkcionalnost institucija.
„U datim okolnostima mogu reći da sam zadovoljna stanjem u Federaciji, s obzirom na sve izazove u kojima smo se nalazili, i globalne i one unutar Bosne i Hercegovine“, kazala je Bradara, naglašavajući da Federacija nije imala ozbiljne političke krize kakve su zabilježene na drugim nivoima vlasti, piše FTV.
Prema njenim riječima, posebno je važno što u Federaciji nije bilo izraženih nacionalnih tenzija.
„U Federaciji su odnosi relaksirani i nacionalno i politički, i to je nešto što smatram velikim postignućem“, dodala je.
Govoreći o Proračunu Federacije BiH za ovu godinu, Bradara je istakla da je riječ o dokumentu koji je u najvećoj mjeri opterećen socijalnim davanjima, prije svega zbog obaveza prema mirovinskom sustavu.
„Žao mi je što je ovaj proračun pretežito socijalni i što nema više razvojnih elemenata koje sam očekivala“, rekla je, pojašnjavajući da više od 50 posto proračuna otpada na mirovine i druga socijalna davanja.
Dodala je da su zakoni doneseni ranijih godina značajno ograničili manevarski prostor za razvojne projekte.
„Nažalost, nije bilo dovoljno prostora da se snažnije podrže privreda i infrastruktura“, navela je.
Zašto je zatražena ocjena ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji
Bradara je pojasnila da je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji podnijela još u rujnu, jer je smatrala da je zakon u tadašnjem obliku neprovediv.
„Osjetila sam obavezu da ukažem na to da zakon mora biti i ustavan i provodiv. Imali smo zakon koji je formalno postojao, ali se po njemu ništa nije moglo raditi“, kazala je.
Naglasila je da je postupak pred Ustavnim sudom i dalje u toku, te da se očekuje i javna rasprava.
„To je nadležnost Ustavnog suda i smatram da je bilo važno da se taj proces otvori“, dodala je.
Bez političkog dogovora nema realizacije strateških projekata
Komentirajući intenziviranje razgovora o južnoj interkonekciji u koje su uključeni i međunarodni akteri, Bradara je kazala da je to potvrda njene ranije tvrdnje da se u BiH ništa ne može realizirati bez političkog konsenzusa.
„Sadašnji razgovori potvrđuju ono na što sam upozoravala od početka – bez dogovora i konsenzusa ne možete realizirati nijedan strateški projekt u Bosni i Hercegovini“, istakla je.
Dodala je da očekuje da Vlada Federacije uputi izmjene zakona koje bi omogućile njegovu provedbu.
„Vjerujem da ćemo se vratiti u kolosijek koji će omogućiti realizaciju projekta“, rekla je.
Južna interkonekcija kao strateški interes i partnerstvo sa SAD-om
Bradara je ponovila da je Južna plinska interkonekcija strateški projekt i za BiH i za hrvatski narod, ocijenivši da partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama može imati pozitivne efekte.
„Imati partnera poput Sjedinjenih Američkih Država za ovako veliki projekt može značiti bržu realizaciju nego da to radimo isključivo vlastitim kapacitetima“, kazala je.
Ipak, naglasila je da svi koraci moraju biti u skladu sa zakonom.
„Dodjela koncesija i izbor partnera moraju biti potpuno zakoniti i transparentni“, poručila je.
Izborna godina i stabilna parlamentarna većina
Govoreći o funkcioniranju vlasti u izbornoj godini, Bradara je istakla da je usvajanje budžeta pokazalo stabilnost parlamentarne većine.
„Vlada je formirana sa 56 ruku i iste te ruke su podržale budžet. To pokazuje da većina i dalje postoji“, rekla je.
Dodala je da su stalna komunikacija i dogovor razlog zbog kojeg Federacija nije ušla u političke krize.
„Teška pitanja smo ostavljali za dodatne razgovore i zato nismo ulazili u blokade“, navela je.
Državni nivo: izgubljena godina za europski put
Za razliku od Federacije, Bradara je stanje na državnom nivou ocijenila znatno lošijim, posebno kada je riječ o europskim integracijama.
„Mislim da smo propustili 2025. godinu i bojim se da će se to nastaviti i u 2026.“, kazala je, ističući da problem vidi u nedostatku kompromisa i povjerenja.
Prema njenim riječima, europski put BiH ne može napredovati bez spremnosti na dogovor.
„Bosna i Hercegovina ne može napredovati ako to ne želimo svi zajedno“, poručila je.
Pluralizam u hrvatskom bloku
Bradara je prokomentirala i kritike HDZ-a 1990 i stranaka okupljenih oko HDZ-a na račun rada HNS-a, koje, konkretno, spočitavaju da između HDZ-a i HNS-a postoji znak jednakosti, u smislu rukovođenja i politike koju vode. Treba li Hrvatima u BiH više političkog pluralizma? Evo što je odgovorila Bradara:
“Hrvatski narod je preživio iza 2006. veliki pluralizam. Bili smo podijeljeni na preko 20 stranaka. I sada postoji dvadesetak stranaka s hrvatskim predznakom koji su dio HNS-a, među njima su i stranke koje ste nabrojali. Ne postoji jednakost, postoje pravila HNS-a. HNS se organizira, izaberu se tijela – sukladno statutu i pravilima”, navela je.
Smatra da bi bolje bilo da te stranke pitanja oko kojih postoji neslaganje rasprave za stolom, umjesto što za to koriste medijski prostor.
“Jednakost između HDZ-a i HNS-a ne postoji. Mi jesmo najznačajniji dio HNS-a zato što imamo najviše zastupnika, vijećnika, i to je u biti HNS. Svi izabrani dužnosnici od općinskog vijeća do razine BiH koji prihvaćaju statut i pravila HNS-a”, kazala je.
Izborni zakon i legitimno predstavljanje
Bradara je ponovila da je izmjena Izbornog zakona ključno političko pitanje za hrvatski narod u BiH.
„Izbor predstavnika jednog naroda od strane drugog naroda nije donio ništa dobro Bosni i Hercegovini“, rekla je, dodajući da bi izmjene zakona doprinijele stabilizaciji odnosa.
Naglasila je da bez političkih partnera nije moguće donijeti takve izmjene.
„Ne možete sami donijeti rješenje. Potrebni su partneri koji su spremni odreći se mogućnosti da biraju predstavnike drugima“, istakla je.
Demografski izazovi i povratak mladih
Govoreći o smanjenju broja Hrvata u BiH, Bradara je priznala da su statistički podaci zabrinjavajući, ali je ukazala i na pozitivne primjere povratka.
„Postoje sredine u kojima se mladi ljudi vraćaju, pokreću biznise i grade život u Bosni i Hercegovini“, kazala je.
Prema njenim riječima, ključ je u stvaranju uvjeta za život.
„Tamo gdje imate infrastrukturu, radna mjesta i sigurnost, ljudi ostaju i vraćaju se“, zaključila je.
