Nasilje nad ženama, nažalost, postalo je gotovo svakodnevica kako u Bosni i Hercegovini tako i šire. Posljednja u nizu koja je to doživjela bila je kćerka poduzetnice, humanitarke i bivše počasne konzulice BiH u Australiji Đemile Talić-Gabriel, piše N1.
Na Faceboku je objavila fotografije povreda koje je zadobila njena kćerka Nina Talić te napisala:
“Proteklog vikenda moja kćerka je za rečenicu ne želim biti sa tobom u vezi ovako prošla od bivšeg dečka. Ovo su samo neke od povreda… Mogla je biti još jedna u nizu, mogla je biti Aldina, Nizama, i svih njih koji su statički brojevi. Propusti policije Centar Kantona Sarajevo su poražavajući. Ostavili su žrtvu u rukama dželata iako ih je komšija koji ih je i pozvao molio da je ne ostave samu sa njim. Tukao ju je satima”, stoji u objavi na njenom profilu na Facebooku.
Podsjetimo da je ovo još jedan u nizu slučajeva nasilja nad ženama koji, nažalost, završavaju nerijetko i kobno – femicidom.
Femicid – ubojstvo žene zato što je žena postao je u Bosni i Hercegovini zabrinjavajući društveni obrazac, a ne izoliran incident. Prema podacima ženskih organizacija, svake godine više žena izgubi život od ruke partnera, supruga ili člana obitelji, nego što pogine u bilo kojoj drugoj vrsti nasilja. Posebno je uznemirio slučaj Nizame Hećimović iz Gradačca, čije je ubojstvo u kolovozu 2023. godine počinjeno pred očima javnosti, prenošeno čak i uživo, što je brutalno razotkrilo koliki su propusti sistema – od policijske zaštite, preko pravosuđa, do neprepoznavanja ranijih prijetnji.
Također, nedavno se u Mostaru opet dogodio femicid kada je svirepo ubijena Aldina Jahić, čiji je bivši partner već ranije bio prijavljivan zbog narušavanja sigurnosti neke druge ženske osobe, ali bez adekvatne institucionalne reakcije. U oba slučaja, kao i mnogim drugima koji ne dobiju toliku medijsku pažnju, vidljiva je ista linija: ignorirane prijave, minimalne kazne, izostanak hitne zaštite žrtava i nepostojanje efikasne koordinacije institucija.
Organizacije koje se bave zaštitom žena godinama upozoravaju da BiH nema precizno definiran pojam femicida u krivičnim zakonima, što otežava praćenje statistike i sankcioniranje počinitelja u skladu sa motivom zločina.
Nakon slučaja iz Gradačca, pokrenute su inicijative za zakonske izmjene, femicid je zakonski prepoznat u FBiH, ali konkretni koraci sporo napreduju.
Stručnjaci ističu da se femicid gotovo uvijek dešava nakon dugotrajnog nasilja, prijetnji ili kontrole, i da se može spriječiti ako institucije reagiraju na vrijeme — osiguravanjem hitne zaštite, adekvatnim sankcijama i ozbiljnim shvaćanjem svake prijetnje po život žene.
Dok izostaju suštinske promjene, žene i dalje postaju meta smrtonosnog nasilja, a njihova imena postaju simboli sistema koji nije uspio da ih zaštiti.
