Politička scena Bosne i Hercegovine ponovno se nalazi na rubu institucionalne krize. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iznio je novo „rješenje“ – spreman je zamrznuti zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, ali pod jednim uvjetom: da visoki predstavnik Christian Schmidt povuče sve dosad nametnute odluke. Dodik tvrdi da je upravo Schmidt narušio ustavni poredak BiH jer je, kako navodi, „uzurpirao ovlasti domaćih institucija i obesmislio ustavni sustav“.
– U tom slučaju Republika Srpska spremna je privremeno zamrznuti zakone koje smo nedavno donijeli u Narodnoj skupštini RS. Želimo dati priliku dijalogu i dogovoru triju naroda. Na dogovor pozivam i sada – poručio je Dodik.
Odgovor iz Sarajeva uslijedio je brzo i bez diplomatskih rukavica. Stranke okupljene u koaliciji Trojka (SDP, NiP, Naša stranka) jasno su poručile da za dijalog s Dodikom – nema osnove. Prema njihovu stajalištu, Dodikovi potezi ne zaslužuju politički, već isključivo pravosudni odgovor.
– Jedini razgovor koji Dodik može voditi jest s predstavnicima pravosuđa, i to na temu svoje bezuvjetne predaje. Danas, osim Dodika i njegovih marioneta, nitko ozbiljan ne gaji iluziju da se, umjesto poštivanja pravosudnih i sigurnosnih institucija, treba pregovarati s bjeguncem – navodi se u odgovoru.
Medijski analitičari također ističu kako se poziv SNSD-a na dijalog ne može smatrati ozbiljnim.
– Da bi se došlo do rješenja, potrebno je biti spreman na razgovor, a ne postavljati ultimatume. Stoga je besmisleno govoriti o dijalogu ako znamo kako funkcioniraju predstavnici SNSD-a u institucijama – izjavio je novinar BHR1 Amir Sužanj.
Dodik, međutim, nije jedini koji u ovom trenutku postavlja uvjete kada je riječ o funkcioniranju državne vlasti. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jasno ističe da mu je glavni prioritet – Izborni zakon.
– Kada je riječ o Izbornom zakonu, to je za nas temelj funkcioniranja BiH, osobito segment koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva – poručio je Čović, naglašavajući da bez rješavanja tog pitanja neće biti ni ozbiljnijeg političkog pomaka.
U javnosti je sve prisutnije mišljenje da je upravo sada trenutak za otvaranje tog pitanja. Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz smatra kako bi trenutačna kriza mogla biti i prilika – ako političke elite pokažu odgovornost i odluče riješiti dubinske probleme.
– Pametnije bi bilo shvatiti da je izmjena Izbornog zakona nužnost, kao i provedba presude Sejdić–Finci, što bi otvorilo put stabilnosti u Federaciji BiH i cijeloj državi. Trojka bi trebala pristati na kompromis s HDZ-om, čak i po cijenu izbornog poraza – smatra Kazaz.
Među političkim prioritetima našlo se i pitanje Južne plinske interkonekcije. Iako je zakon već usvojen, rasprava o njegovoj provedbi tek predstoji. Upravo tu pojavila se nova politička napetost – SDA je kritizirala ispriku premijera FBiH Nermina Nikšića upućenu Draganu Čoviću zbog proceduralnih propusta pri donošenju zakona, ocijenivši to još jednim dokazom bliskosti Trojke i HDZ-a te popustljivosti prema pritiscima međunarodne zajednice.
U sjeni svih ovih događanja sve je jasnije – BiH ulazi u novu fazu političkog nadmetanja u kojoj i zakoni, i energija, i pravosuđe postaju sredstva u borbi za dominaciju.
