Ovih dana objavljena je vijest kako su korisnici kredita komercijalnih banaka u BiH konačno počeli vraćati manje mjesečne rate, nakon dvogodišnjeg rasta kamata, a naravno, riječ je o kreditima za koje nije ugovorena fiksna kamatna stopa. Kako se navodi, razlog je EURIBOR koji je nakon vrtoglavog rasta 2022. i 2023. počeo bilježiti blagi pad još lani, piše Večernji list.
Povijesni minimum 2019.
Prema definiciji, EURIBOR je referentna kamatna stopa koja predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj europske banke međusobno pozajmljuju sredstva na tržištu novca. Ova stopa koristi se kao osnovna referencija za mnoge financijske proizvode u eurozoni, poput stambenih kredita, štednih računa i drugih vrsta zajmova, a njegova važnost ogleda se i u tome što utječe na kamate koje korisnici plaćaju na kredite s promjenjivim kamatnim stopama ili na kamate koje mogu ostvariti na štednji. Ako EURIBOR raste, rate kredita bit će veće, a ako pada, rate su manje.
Naveden je primjer Sanje V. iz BiH koja je 2019. digla kredit od 130 tisuća maraka da kupi stan, a tada su kamatne stope bila ne povijesnom minimumu, a netko će se sjetiti i da je tada bilo stanova koji su se mogli kupiti za taj iznos. Njezina rata kredita tada je iznosila 890 maraka mjesečno. A onda, koronakriza, ratna kriza, inflacijska kriza, krize svih vrsta i mjesečni iznos rate kredita narastao joj je do 1130 maraka, čak za 240 maraka u odnosu na početak otplate, a to je ujedno bila i najviša razina rate. U travnju prošle godine rata je pala na 1060 maraka mjesečno, a od ožujka ove godine iznosi 1022 marke, što je za 132 marke više nego kad je tek počela s otplatom, a kako se uvijek tješimo, barem je manje nego kad je 2022. i 2023. rata dosegnula rekordnih 1130 maraka.
Ruku na srce, u BiH je rasla i plaća, no sve je to još nedovoljno da kažemo da se bolje živi nego 2019., kad smo bili izvan brojnih kriza. Situacija vezana uz buduće kredite dosta je neizvjesna, posebno na razini Europske unije. Dok se u BiH spominje čak i ublažavanje kreditnih uvjeta za stanovništvo, nove europske informacije govore da se tome ne nadamo tek tako. Tako je Bild objavio podatke da svaka četvrtka ispitana banka u Njemačkoj planira dodatno postrožiti kriterije za podizanje kredita, pa jedino ako bh. banke nisu već dosad postrožile na nemoguće, pa više nema mjesta daljnjoj strogoći. Ipak, ovako situaciju objašnjavanju u Njemačkoj, u kojoj bi u trećem tromjesečju 2025. broj odobrenih kredita mogao pasti i do deset posto, a budući da je to zemlja u kojoj, uz Hrvatsku, naši ljudi najviše rade te je u mnogočemu uzimamo kao primjeri, podaci Njemačke središnje banke (Bundesbank) itekako su bitni te govore da su već u drugom tromjesečju kriteriji za kredit postroženi.
Visoka inflacija, rastuće kamate i pad realnih plaća stavljaju mnoga kućanstva pod pritisak. Istodobno, za banke to znači povećani rizik od neplaćanja. Tko više ne može redovito otplaćivati rate, brzo postaje rizičan klijent. Banke trenutačno detaljno provjeravaju može li klijent stvarno vraćati kredit. Ključni su sljedeći čimbenici: dobra kreditna sposobnost je obvezna, prihodi – što su stabilniji i redovitiji, to bolje, radno mjesto – prednost imaju stalni i puni radni odnosi, postojeće obveze – tko već otplaćuje druge kredite ili ima visoke fiksne troškove, može očekivati odbijenicu, svrha kredita – za određene svrhe, poput kupnje automobila, često se nude povoljniji uvjeti, dodatna jamstva – drugi sudužnik ili jamac mogu pomoći u odobravanju kredita – prenosi Fenix ono što se u Njemačkoj događa.
Europska središnja banka pak na svom srpanjskom sastanku o monetarnoj politici odlučila je zadržati tri ključne kamatne stope nepromijenjene, poslije četiri uzastopna smanjenja od početka 2025. godine. Kamata za glavne operacije refinanciranja ostala je na razini od 2,15 posto, kamata na graničnu kreditnu liniju 2,40 posto, a kamatna stopa na novčani depozit 2 posto. Poslane su i pozitivne poruke. Gospodarstvo EU-a bilježi jači rast od očekivanog, a mnogo robe izvezeno je, oko Trumpovih carina mogao bi biti postignut dogovor. Međutim, jačanje privatne potrošnje i investicija također nude optimizam.
Najnovije ankete upućuju na umjerenu ekspanziju i u proizvodnom i u sektoru usluga. Istodobno, više stvarne i očekivane carine, jači euro i uporna geopolitička neizvjesnost čine tvrtke obazrivijim kada je riječ o ulaganju. Snažno tržište rada, rast realnih prihoda i stabilne bilance privatnog sektora i dalje podržavaju potrošnju. Stopa nezaposlenosti iznosila je u svibnju 6,3 posto, što je blizu najniže razine od uvođenja eura. Povoljni uvjeti financiranja dodatno potiču domaću potražnju, uključujući i tržište nekretnina – navela je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.
