Prošle godine u skladišta Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BIH stigla je zaplijenjena roba vrijedna više od 11 milijuna maraka, a krijumčari su na crnom tržištu pokušavali prodati sve – od igala do lokomotiva, dok potrošači upozoravaju da ilegalni uvoz dodatno narušava životni standard građana.
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BIH pokazuju da carinici svake godine otkriju stotine pokušaja ilegalnog uvoza, te da, unatoč pojačanim kontrolama, krijumčari ne prezaju od pokušaja prebacivanja široke palete robe preko granice.
Iz UNO BIH za “Glas” su rekli da su njihovi službenici prošle godine u 766 slučajeva spriječili krijumčarenje razne robe, vrijedne oko 11,7 milijuna KM.
-Većina zaplijenjene robe odnosila se na tekstil, vrijedan više od 2,7 milijuna KM, a slijede trošarinski proizvodi, odnosno duhan i duhanski proizvodi vrijedni oko 1,9 milijuna KM. U ovu skupinu spadaju i autodijelovi vrijedni oko 1,5 milijuna KM, mobiteli i tableti vrijedni oko 550.000 KM, te satovi, dijelovi i oprema za satove vrijedni oko 533.000 KM – navela je UNO.
Prema podacima UNO BIH, krijumčareni su i strojevi za rezanje duhana, alkohol, kava, igračke i poker karte, motocikli, ribarski brodovi, čamci, brodski motori. Osim toga, zabilježeni su slučajevi krijumčarenja fotoalbuma, pirotehnike, skijaške opreme, gnojiva i insekticida, zlata, pa čak i glazbene opreme i sunčanih naočala.
U usporedbi s tim podacima, tijekom 2024. godine carinici su 708 puta oduzimali krijumčarenu robu, čija je ukupna vrijednost iznosila oko 12,27 milijuna KM.
-Čak i tada je tekstil bio najviše oduziman, a slijede duhan i duhanski proizvodi, autodijelovi i putnička motorna vozila. Među važnijim kategorijama bili su satovi, obuća, zlato, sunčane naočale, kao i medicinska oprema, lijekovi i dodaci prehrani – dodali su iz UNO.
Ističu da svu oduzetu robu čuvaju određeno razdoblje, nakon čega, ako postoje uvjeti, prodaju je putem dražbe.
-Odluku o daljnjoj sudbini oduzete robe, bilo da se radi o prodaji ili uništenju, donosi nadležni sud – pojasnili su iz UNO-a i dodali da je vrijeme čuvanja uvjetovano trajanjem postupka pred nadležnim sudom i trenutkom donošenja konačne odluke o postupanju s oduzetom robom.
Nakon oduzimanja robe zbog pokušaja ilegalnog uvoza, kako su objasnili, pokreće se prekršajni ili kazneni postupak, ovisno o utajenim dažbinama.
-Kazneni postupak pokreće se u slučajevima u kojima postoji sumnja da je utajeno više od 10.000 KM neizravnih poreza – kažu iz UNO-a, objašnjavajući da se određene vrste robe uništavaju, najčešće cigarete i duhan, dok za one vrste robe za koje postoje uvjeti da se prodaju, UNO organizira dražbe, nadmetanja i izravne prodaje.
Postupanje UNO-a s oduzetom robom, uključujući vozila, ovisi o pravomoćnim sudskim odlukama, ali i o ispunjavanju uvjeta za puštanje u slobodan promet na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Tijekom 2025. godine, u postupcima prodaje oduzete robe, UNO je prvi i drugi put proveo 13 javnih dražbi, te 16 izravnih prodaja, od kojih je šest bilo po hitnom postupku.
-Novac ostvaren prodajom oduzete robe predstavlja prihod Jedinstvenog računa BiH i uplaćuje se na taj račun, s kojeg se sredstva dalje raspoređuju u skladu sa zakonom – naveli su iz UNO-a.
Udruge potrošača upozoravaju da visoke vrijednosti krijumčarene i oduzete robe ukazuju na dublje probleme u društvu, prije svega na nizak životni standard građana.
Prema riječima predsjednice dobojske udruge potrošača “ToPeeR”, Snežane Šešlije, institucije bi trebale ići dalje od pukog represijskog djelovanja i sankcija, odnosno na jače kontrole, već je potrebno analizirati i zašto građani uopće pribjegavaju krijumčarenju robe – bilo zbog niskog standarda, nedostupnosti određenih proizvoda ili visokih cijena na legalnom tržištu.
-Bez takve analize, problem će se samo ponavljati – naglašava Šešlija za “Glas” i dodaje da oduzeta roba, koja će biti na dražbi, često nije stvarno dostupna potrošačima.
Javne prodaje, kaže, nisu dovoljno transparentne, jer se roba često prodaje u lotovima i uglavnom je dostupna pravnim osobama, što ostavlja prostor za preprodaju i novo formiranje nerealnih cijena.
-Omogućavanje sudjelovanja fizičkih osoba na dražbama, bez prodaje u paketima, značilo bi povoljniju kupnju za građane i smanjilo bi prostor za zlouporabe – zaključila je Sešlija.
Značajne razlike u vrijednosti oduzete robe zabilježili su i regionalni centri UNO BIH. Tako je Regionalni centar Banjaluka prošle godine zabilježio oduzimanje robe u vrijednosti od gotovo dva milijuna KM.
-Veća vrijednost zabilježena je u Regionalnom centru Tuzla, gdje je oduzeta roba vrijedila oko 3,6 milijuna KM, dok je u Regionalnom centru Sarajevo taj iznos dosegao 3,2 milijuna KM. U Regionalnom centru Mostar vrijednost oduzete robe iznosila je oko 2,8 milijuna KM – rekli su iz UNO-a.
