Kako bi rakete dugog dometa mogle izravno utjecati na rat u Ukrajini?

Podjeli

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena ukinula je ograničenja koja su dosad sprečavala Ukrajinu u korištenju američkog oružja za napade duboko u ruski teritorij.

Ruska zastupnica Maria Butina izjavila je da Biden riskira Treći svjetski rat. BBC podsjeća da je Washington ranije odbijao dati Ukrajini dopuštenje za korištenje raketa ATACMS na ruskom teritoriju, plašeći se da bi takav potez mogao dodatno eskalirati rat. No, veliki preokret dolazi dva mjeseca prije nego što će Bidena u Bijeloj kući zamijeniti novoizabrani predsjednik Donald Trump, čiji je izbor pobudio strahove oko budućnosti američke potpore Kijevu.

Zašto je SAD dao “zeleno svjetlo”?

Ukrajina već više od godinu dana koristi ATACMS na ruskim ciljevima na okupiranom ukrajinskom teritoriju. No, SAD dosad nije dopuštao korištenje ATACMS-a na ciljevima unutar same Rusije. Ukrajina je to opisivala kao da se bori s jednom rukom vezanom na leđima.

Promjena politike navodno dolazi kao odgovor na nedavni dolazak sjevernokorejskih trupa da podrže Rusiju u pograničnoj regiji Kursk, gdje Ukrajina drži okupirani teritorij još od kolovoza, piše BBC.

Također, skori povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izaziva strahove oko budućnosti američke potpore Ukrajini, a predsjednik Biden očito želi učiniti sve što može kako bi pomogao u ovo malo vremena koje mu je preostalo na dužnosti.

Istovremeno, vojno jačanje Ukrajine moglo bi joj dati prednost u potencijalnim mirovnim pregovorima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još nije potvrdio ovaj potez, ali je u nedjelju poručio: “Udari se ne izvode riječima… Projektili će govoriti sami za sebe.”

Što je ATACMS?

ATACMS (Army Tactical Missile System) balistički je projektil dizajniran za lansiranje iz raketnog sustava MLRS kako bi pogodio ključne ciljeve daleko iza prve linije, poput skladišta streljiva, zapovjedništva i gomilanje trupa.

MLRS-ove obično koriste vojske za isporuku razornih topničkih baraža, a korištenje iste platforme za lansiranje ATACMS-a pojednostavljuje opskrbu bojnog polja.

Može dosegnuti lokacije do 300 kilometara i nosi 227 kg tešku eksplozivnu bojevu glavu ili kazetnu municiju koja se otvara iznad mete i raspršuje stotine bombica po širokom području, piše N1.

Kakav će učinak projektili imati na bojnom polju?

Ukrajina će sada moći gađati ciljeve unutar Rusije, najvjerojatnije isprva oko regije Kursk, gdje ukrajinske snage drže preko 1000 četvornih kilometara teritorija.

Ukrajinski i američki dužnosnici očekuju protuofenzivu ruskih i sjevernokorejskih trupa u nastojanju da vrate teritorij u Kursku. Ukrajina bi mogla koristiti ATACMS za obranu od napada, ciljajući ruske položaje uključujući vojne baze, infrastrukturu i skladišta streljiva.

Zaliha projektila vjerojatno neće biti dovoljna da preokrene tijek rata. Ruska vojna oprema, poput mlažnjaka, već je premještena na aerodrome dalje unutar Rusije u iščekivanju takve odluke. Međutim, premještanje opreme dalje od prve linije bojišnice moglo bi otežati život ruskim vojnicima jer su opskrbne linije razvučene, a zračnoj potpori potrebno je više vremena da stigne.

Međutim, oružje bi Ukrajini moglo dati neku prednost u vrijeme kada ruske trupe osvajaju položaje na istoku zemlje, a moral je nizak.

Zapadni diplomat u Kijevu rekao je za BBC da ne vjeruje da će ova odluka imati odlučujuću ulogu, ali smatra da je zakašnjela. “To može povećati cijenu rata za Rusiju.”

Evelyn Farkas koja je služila kao zamjenica pomoćnika ministra obrane u Obaminoj administraciji osvrnula se na zalihe. “Pitanje je, naravno, koliko raketa imaju? Čuli smo da je Pentagon upozorio da nema toliko tih raketa koje mogu staviti na raspolaganje Ukrajini.”

Istovremeno, navodi da bi ATACMS mogao imati “pozitivan psihološki učinak” u Ukrajini ako se koristi za napade na ciljeve kao što je Kerčki most, koji povezuje Krim s kopnenom Rusijom.

Može li to dovesti do eskalacije rata?

Bidenova administracija mjesecima je odbijala ovlastiti Ukrajinu da gađa Rusiju projektilima dugog dometa, strahujući od eskalacije sukoba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da se ne dozvoli korištenje zapadnog oružja za napad na Rusiju, rekavši da bi Moskva to smatrala “izravnim sudjelovanjem” zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini.

Rusija je i ranije postavljala “crvene linije”. Neke od njih, poptu opskrbe Ukrajine modernim borbenim tenkovima i borbenim zrakoplovima, veću su prijeđene, bez pokretanja izravnog rata između Rusije i NATO-a.

Kurt Volker, bivši američki veleposlanik pri NATO-u, rekao je da se ograničavanjem dometa upotrebe oruja nametalo ograničenje samoobrani Ukrajine. Dodao je da je odluka o ograničenju korištenja ATACMS-a bila “potpuno proizvoljna i donesena iz straha od ‘provociranja’ Rusije”.

“Međutim, greška je objaviti ovakvu promjenu, jer se time Rusija unaprijed obavještava o potencijalnim ukrajinskim udarima”, poručio je Volker.

Kako će Trump reagirati?

Iako je najavio da planira brzo okončati rat u Ukrajini, Trump još nije naveo kako će to učiniti. Što se tiče ove odluke Bidenove administracije, neki Trumpovi bliski suradnici su je već kritizirali.

“Čini se da se vojni industrijski kompleks želi pobrinuti da pokrenu Treći svjetski rat prije nego što moj otac dobije priliku stvoriti mir i spasiti živote”, objavio je na društvenim mrežama Donald Trump Jr., Trumpov sin.

Mnogi Trumpovi najviši dužnosnici, poput novoizabranog potpredsjednika JD Vancea, kažu da SAD više ne bi trebao pružati vojnu pomoć Ukrajini.

No, ne dijele svi u Trumpovoj administraciji to mišljenje. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz tvrdi da bi SAD mogao ubrzati isporuke oružja Ukrajini kako bi prisilio Rusiju na pregovore.

Nejasno je kojim će putem novoizabrani predsjednik krenuti. Ali mnogi u Ukrajini strahuju da će on prekinuti isporuke oružja, uključujući ATACMS-e.

“Zabrinuti smo, nadamo se da Trump neće poništiti odluku”, rekao je za BBC ukrajinski zastupnik Oleksij Gončarenko.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Graditeljski pothvat u Hercegovini: Pogledajte plan za 6 tunela kroz planinu iznad Mostara

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

Na Sveučilištu u Mostaru dodijeljene stipendije Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je stipendije studentima za akademsku 2025./2026. godinu, a svečana dodjela ugovora održana je na...

Slični članci

NOVA ‘SLUČAJNOST’: Umro ruski novinar koji je otkrio da Vladimir Putin ima ljubavnicu, pojeo je otrovne gljive

Grigorij Nehorošev, šezdesetdevetogodišnji ruski novinar i bivši glavni urednik ugašenog lista Moskovski...

NAJVEĆI NOGOMETAŠ IKADA: Messi prvo oborio Kloseov rekord, a onda i najnoviji svoj

U dvoboju 2. kola J skupine Svjetskog prvenstva u Dallasu je Argentina...

Civilna zaštita HNŽ: Proglašena tehničko-tehnološka nesreća

Civilna zaštita HNŽ-a oglasila se priopćenjem za javnost kojeg prenosimo u cijelosti:...

Ostavili dvoje djece u automobilu, preminuli su

Dvoje djece u dobi od dvije i četiri godine pronađeno je danas...

Kako bi rakete dugog dometa mogle izravno utjecati na rat u Ukrajini?

Podjeli

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena ukinula je ograničenja koja su dosad sprečavala Ukrajinu u korištenju američkog oružja za napade duboko u ruski teritorij.

Ruska zastupnica Maria Butina izjavila je da Biden riskira Treći svjetski rat. BBC podsjeća da je Washington ranije odbijao dati Ukrajini dopuštenje za korištenje raketa ATACMS na ruskom teritoriju, plašeći se da bi takav potez mogao dodatno eskalirati rat. No, veliki preokret dolazi dva mjeseca prije nego što će Bidena u Bijeloj kući zamijeniti novoizabrani predsjednik Donald Trump, čiji je izbor pobudio strahove oko budućnosti američke potpore Kijevu.

Zašto je SAD dao “zeleno svjetlo”?

Ukrajina već više od godinu dana koristi ATACMS na ruskim ciljevima na okupiranom ukrajinskom teritoriju. No, SAD dosad nije dopuštao korištenje ATACMS-a na ciljevima unutar same Rusije. Ukrajina je to opisivala kao da se bori s jednom rukom vezanom na leđima.

Promjena politike navodno dolazi kao odgovor na nedavni dolazak sjevernokorejskih trupa da podrže Rusiju u pograničnoj regiji Kursk, gdje Ukrajina drži okupirani teritorij još od kolovoza, piše BBC.

Također, skori povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izaziva strahove oko budućnosti američke potpore Ukrajini, a predsjednik Biden očito želi učiniti sve što može kako bi pomogao u ovo malo vremena koje mu je preostalo na dužnosti.

Istovremeno, vojno jačanje Ukrajine moglo bi joj dati prednost u potencijalnim mirovnim pregovorima. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još nije potvrdio ovaj potez, ali je u nedjelju poručio: “Udari se ne izvode riječima… Projektili će govoriti sami za sebe.”

Što je ATACMS?

ATACMS (Army Tactical Missile System) balistički je projektil dizajniran za lansiranje iz raketnog sustava MLRS kako bi pogodio ključne ciljeve daleko iza prve linije, poput skladišta streljiva, zapovjedništva i gomilanje trupa.

MLRS-ove obično koriste vojske za isporuku razornih topničkih baraža, a korištenje iste platforme za lansiranje ATACMS-a pojednostavljuje opskrbu bojnog polja.

Može dosegnuti lokacije do 300 kilometara i nosi 227 kg tešku eksplozivnu bojevu glavu ili kazetnu municiju koja se otvara iznad mete i raspršuje stotine bombica po širokom području, piše N1.

Kakav će učinak projektili imati na bojnom polju?

Ukrajina će sada moći gađati ciljeve unutar Rusije, najvjerojatnije isprva oko regije Kursk, gdje ukrajinske snage drže preko 1000 četvornih kilometara teritorija.

Ukrajinski i američki dužnosnici očekuju protuofenzivu ruskih i sjevernokorejskih trupa u nastojanju da vrate teritorij u Kursku. Ukrajina bi mogla koristiti ATACMS za obranu od napada, ciljajući ruske položaje uključujući vojne baze, infrastrukturu i skladišta streljiva.

Zaliha projektila vjerojatno neće biti dovoljna da preokrene tijek rata. Ruska vojna oprema, poput mlažnjaka, već je premještena na aerodrome dalje unutar Rusije u iščekivanju takve odluke. Međutim, premještanje opreme dalje od prve linije bojišnice moglo bi otežati život ruskim vojnicima jer su opskrbne linije razvučene, a zračnoj potpori potrebno je više vremena da stigne.

Međutim, oružje bi Ukrajini moglo dati neku prednost u vrijeme kada ruske trupe osvajaju položaje na istoku zemlje, a moral je nizak.

Zapadni diplomat u Kijevu rekao je za BBC da ne vjeruje da će ova odluka imati odlučujuću ulogu, ali smatra da je zakašnjela. “To može povećati cijenu rata za Rusiju.”

Evelyn Farkas koja je služila kao zamjenica pomoćnika ministra obrane u Obaminoj administraciji osvrnula se na zalihe. “Pitanje je, naravno, koliko raketa imaju? Čuli smo da je Pentagon upozorio da nema toliko tih raketa koje mogu staviti na raspolaganje Ukrajini.”

Istovremeno, navodi da bi ATACMS mogao imati “pozitivan psihološki učinak” u Ukrajini ako se koristi za napade na ciljeve kao što je Kerčki most, koji povezuje Krim s kopnenom Rusijom.

Može li to dovesti do eskalacije rata?

Bidenova administracija mjesecima je odbijala ovlastiti Ukrajinu da gađa Rusiju projektilima dugog dometa, strahujući od eskalacije sukoba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da se ne dozvoli korištenje zapadnog oružja za napad na Rusiju, rekavši da bi Moskva to smatrala “izravnim sudjelovanjem” zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini.

Rusija je i ranije postavljala “crvene linije”. Neke od njih, poptu opskrbe Ukrajine modernim borbenim tenkovima i borbenim zrakoplovima, veću su prijeđene, bez pokretanja izravnog rata između Rusije i NATO-a.

Kurt Volker, bivši američki veleposlanik pri NATO-u, rekao je da se ograničavanjem dometa upotrebe oruja nametalo ograničenje samoobrani Ukrajine. Dodao je da je odluka o ograničenju korištenja ATACMS-a bila “potpuno proizvoljna i donesena iz straha od ‘provociranja’ Rusije”.

“Međutim, greška je objaviti ovakvu promjenu, jer se time Rusija unaprijed obavještava o potencijalnim ukrajinskim udarima”, poručio je Volker.

Kako će Trump reagirati?

Iako je najavio da planira brzo okončati rat u Ukrajini, Trump još nije naveo kako će to učiniti. Što se tiče ove odluke Bidenove administracije, neki Trumpovi bliski suradnici su je već kritizirali.

“Čini se da se vojni industrijski kompleks želi pobrinuti da pokrenu Treći svjetski rat prije nego što moj otac dobije priliku stvoriti mir i spasiti živote”, objavio je na društvenim mrežama Donald Trump Jr., Trumpov sin.

Mnogi Trumpovi najviši dužnosnici, poput novoizabranog potpredsjednika JD Vancea, kažu da SAD više ne bi trebao pružati vojnu pomoć Ukrajini.

No, ne dijele svi u Trumpovoj administraciji to mišljenje. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz tvrdi da bi SAD mogao ubrzati isporuke oružja Ukrajini kako bi prisilio Rusiju na pregovore.

Nejasno je kojim će putem novoizabrani predsjednik krenuti. Ali mnogi u Ukrajini strahuju da će on prekinuti isporuke oružja, uključujući ATACMS-e.

“Zabrinuti smo, nadamo se da Trump neće poništiti odluku”, rekao je za BBC ukrajinski zastupnik Oleksij Gončarenko.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Graditeljski pothvat u Hercegovini: Pogledajte plan za 6 tunela kroz planinu iznad Mostara

Brdsko-planinski masiv Podveležja i Veleža istočno od gradskog središta Mostara, prema svemu sudeći, pred građevinsku struku postavit će jedan od značajnijih izazova, gotovo...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

Na Sveučilištu u Mostaru dodijeljene stipendije Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelio je stipendije studentima za akademsku 2025./2026. godinu, a svečana dodjela ugovora održana je na...

Slični članci

NOVA ‘SLUČAJNOST’: Umro ruski novinar koji je otkrio da Vladimir Putin ima ljubavnicu, pojeo je otrovne gljive

Grigorij Nehorošev, šezdesetdevetogodišnji ruski novinar i bivši glavni urednik ugašenog lista Moskovski...

NAJVEĆI NOGOMETAŠ IKADA: Messi prvo oborio Kloseov rekord, a onda i najnoviji svoj

U dvoboju 2. kola J skupine Svjetskog prvenstva u Dallasu je Argentina...

Civilna zaštita HNŽ: Proglašena tehničko-tehnološka nesreća

Civilna zaštita HNŽ-a oglasila se priopćenjem za javnost kojeg prenosimo u cijelosti:...

Ostavili dvoje djece u automobilu, preminuli su

Dvoje djece u dobi od dvije i četiri godine pronađeno je danas...