Milanko Kajganić, glavni državni tužitelj, zabranio je slanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i Manjači Sudu Bosne i Hercegovine na potvrdu, podignute protiv, navodno, njegovog bivšeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji te drugih osoba, otkriva Detektor na temelju informacija poslanih Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću. Tužiteljstvo negira bilo kakvu opstrukciju slučaja.
Informacije o Kajganićevim postupcima, kako je Detektoru potvrdio izvor iz Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), Izet Odobašić, tužitelj Državnog tužiteljstva, poslao je Stalnoj komisiji za učinkovitost i kvalitet tužiteljstava VSTV-a.
Odobašić je odbio potvrditi ovu informaciju “zbog postupka koji će uslijediti pred nadležnim tijelima”, kao i na bilo koji način razgovarati s novinarima Detektora.
Prema informacijama kojima su novinari imali pristup, jedan slučaj u statističkom godišnjem izvješću Tužiteljstva BiH iz prošle godine nije proglašen zatvorenim, iako je podignuta optužnica.
Šest osoba osumnjičeno je u optužnici za zločine protiv čovječnosti na području Sanskog Mosta i Manjače, od kojih četiri pripadaju policijskom rukovodstvu i istraživačkom timu Stanice javne sigurnosti (SJB) Sanski Most i sektoru državne sigurnosti Centra sigurnosnih službi (CSB) Banja Luka. U optužnici se navodi da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata protuzakonito zatvorili tisuće civila nesrpske nacionalnosti i držali ih zatočene u logorima bez dokaza, te im nanosili tešku tjelesnu i psihičku bol fizičkim mučenjem i drugim sredstvima, uslijed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 ih je prisilno premješteno u vojni logor Manjača, a zatim prisilno deportirano iz zemlje.
Zbog složenosti slučaja, sa stotinama izjava svjedoka i tisućama materijalnih dokaza s obimom većim od 6000 stranica, glavnom državnom tužitelju podnesen je zahtjev za priznavanje veće procjene dok je istraga još bila u tijeku.
Iako se Ivan Matešić, voditelj Posebnog odjela za ratne zločine, složio s tim zahtjevom, kako je navedeno u informaciji, Kajganić taj zahtjev nije uputio Kolegiju Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, kako je bio dužan učiniti kako bi dobio mišljenje. Prema informaciji poslanoj VSTV-u, Kajganić je pisanim primjedbama, o kojima nije obavijestio Kolegij Tužiteljstva, pokušao poništiti nalog tužitelja o provođenju istrage, koji je potpisao Matešić.
„Milanko Kajganić, kao glavni tužitelj, zabranio je podnošenje optužnice u ovom predmetu Sudu Bosne i Hercegovine, a zatim je neovlašteno, tj. prekoračenjem i zlouporabom ovlasti, te izvan propisanog postupka, poduzeo niz nezakonitih radnji brisanjem ili naređivanjem brisanja podataka i dokumenata koje sam ja, kao ovlašteni tužitelj, donio i pohranio u TCMS u okviru ovog predmeta, uključujući i naredbu o provođenju istrage i istrage, imena i prezimena osumnjičenika“, navodi se u informaciji, kao i da je Kajganić te radnje učinio nakon kraja prošle godine.
Detektor nije uspio dobiti komentar od Matešića. U odgovoru koji su dobili na upit Tužiteljstva BiH, a koji su također uputili Kajganiću, navodi se da je navedeni predmet glavni tužitelj označio kao prioritetan i izdao obvezne upute za njegovo dovršetak.
„Slučaj još nije okončan pravomoćnom tužiteljskom odlukom, ali je nalogom glavnog tužitelja naloženo voditelju Posebnog odjela za ratne zločine da poduzme sve potrebne mjere radi dovršetka rada i donošenja tužiteljske odluke. Navodi da je glavni tužitelj ometao istragu i sprječavao podizanje optužnice nisu istiniti“, navodi se u odgovoru Tužiteljstva Detektoru.
Prema informacijama, Kajganić je učinio sve kako bi spriječio podizanje optužnice protiv osumnjičenika Mileta Došenovića, koji je u izvršenju kaznenih djela u predmetu bio voditelj Odjela za suzbijanje i otkrivanje kriminala i izvršitelj u SJB Sanski Most. Navodi se da je „Kajganić imao poslovne i druge veze s tom osobom u razdoblju od 1992. do najmanje 2006. godine, tj. 2010. godine“.
„U tom razdoblju osumnjičenik Došenović bio je nastavnik Milanka Kajganića u srednjoj policijskoj školi, profesor na policijskoj akademiji, te jedan od hijerarhijskog niza načelnika u policijskoj službi u CSB-u Banja Luka, gdje je do 2010. godine osumnjičenik bio načelnik Odjela za suzbijanje i otkrivanje kriminala, a kasnije je uspostavljena suradnja kroz edukaciju i druge oblike privatnog povezivanja s osumnjičenikom, koji i danas radi kao profesor predmeta u okviru policijske službe“, navodi se u prijavi.
Zbog ovih okolnosti, koje izazivaju osnovanu sumnju u nepristranost, Kajganić se, kako je navedeno, morao izuzeti iz postupka. Tužiteljstvo BiH se u svom odgovoru nije osvrnulo na ove navode.
Prema informacijama, Došenović je 26. prosinca pokušao napustiti BiH prema Republici Srbiji, “očito dobro informiran” da se protiv njega pripremaju optužnice u ovom slučaju.
Detektor posjeduje dokument koji pokazuje kako je Mile Došenović pokušao prijeći državnu granicu na međunarodnom graničnom prijelazu Popovi, ali su ga pripadnici Granične policije vratili nakon kontakta sa službenikom Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Detektor nije uspio uspostaviti kontakt s Došenovićem.
U policijskoj akademiji MUP-a RS-a rekli su nam da je već deset godina u mirovini.
Prethodno su pisali da je Došenović, bivši načelnik odjela kriminalističke policije u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) u Sanskom Mostu, svjedočeći na suđenju Mirku Vrućiniću, rekao da je 1992. godine srpska vojska provela operaciju razoružavanja Bošnjaka, nakon čega su vojnici i vojni policajci doveli veliki broj ljudi u policijsku postaju. Prema medijskim izvješćima, Došenović je bio i svjedok na suđenju Ratku Mladiću, bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, koji je osuđen na doživotni zatvor za genocid i druge ratne zločine.
U informaciji poslanoj VSTV-u navodi se da je Kajganić trebao biti izuzet u odnosu na osumnjičenika Jugoslava Rodića, koji je navodno bliski rođak savjetnika u njegovom kabinetu, a koji je u vrijeme zločina iz optužnice bio šef istražnog tima Državne nacionalne sigurnosti CSB-a Banja Luka – Odred Prijedor.
Prema dokazima u predmetu, Rodić je bio osoba koja je organizirala i osmislila sustav ispitivanja i nezakonitog zatvaranja civila u logore i njihovo prebacivanje u druge logore, mučenje, progon i deportaciju logoraša.
Rodić je bio i svjedok na suđenju Vrućiniću, kada je rekao da je od nadređenog dobio zadatak da premjesti u Sanski Most i zaposli ljude iz službe jer je postojao višak i bilo je pritvorenih osoba. Detektor ga nije uspio dobiti, navodi BIRN BiH.
