Otpremnina je oblik novčane pomoći radniku u određenim slučajevima kada radniku prestane ugovor o radu, ali samo kada se ispune određeni uvjeti.
Više o tome kada radnik može ostvariti pravo na otpremninu i pod kojim uvjetima pročitajte u nastavku.
Koji su uvjeti potrebni za isplatu otpremnine?
Za početak, kako je to u praksi, otpremnine se najčešće dobivaju kada poslodavac otkaže ugovor o radu, ali uz ispunjenje određenih uvjeta. Osim toga, isplaćuje se i u slučaju prestanka radnog odnosa nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, a moguća je i u slučaju sporazumnog otkaza ugovora o radu.
Inače, u BiH je pravo na otpremninu propisano zakonima o radu RS i FBiH.
Da bi radnik, prema ovim zakonima, ostvario pravo na otpremninu, ugovor o radu s poslodavcem mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme.
Sukladno tome, visina otpremnine određuje se ovisno o duljini neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca s kojim se otkazuje ugovor o radu.
Pravo na otpremninu ostvaruje se, u skladu sa zakonima, uz sljedeće uvjete:
• da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme;
• da poslodavac otkaže ugovor o radu;
• da je radni odnos prije prestanka trajao najmanje dvije godine neprekidnog rada;
• da se ugovor ne otkazuje zbog povrede obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Kako se utvrđuje visina otpremnine?
Ovisno o načinu prestanka radnog odnosa razlikujemo pravo na otpremninu:
– kada poslodavac otkaže ugovor,
– u slučaju nezakonitog otkaza,
– otkazom ugovora o radu u slučaju promjene radne sposobnosti.
Otpremnina se utvrđuje pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i ne može se odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne neto plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Iako visina otpremnine ovisi o odluci poslodavca, važno je znati da je zakonski propisano da ona ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Osim toga, otpremnina ne mora biti isključivo u novčanom obliku, već i u nekom drugom obliku naknade, a način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.
Pravo radnika na otpremninu ili novčanu naknadu u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se općim aktom i ugovorom o radu. Poslodavac i radnik mogu sklopiti poseban ugovor o načinu i uvjetima isplate otpremnine.
Otpremnina u slučaju odlaska u mirovinu
Što se tiče druge vrste otpremnine, poslodavac ju je dužan isplatiti prilikom odlaska radnika u mirovinu.
U slučaju odlaska radnika u mirovinu, otpremnina se ne obračunava na ranije opisani način, već je njen iznos definiran Odlukom Vlade Republike Srpske iz 2016. godine i iznosi tri prosječne neto plaće radnika obračunate u sukladno kolektivnom ugovoru.
S druge strane, u FBiH u slučaju odlaska u mirovinu, a s obzirom da je prestala primjenjivati Opći kolektivni ugovor, isplata otpremnine više nije zakonska obveza poslodavca.
Zakon o radu propisao je kaznu za poslodavce samo ako radniku otkaže ugovor i ne isplati otpremninu u zakonom predviđenim situacijama (otkaz u slučaju promjene radne sposobnosti – u slučaju uskraćivanja radniku povećane otpremnine). plaće ili u slučaju uskraćivanja radniku otpremnine sukladno članku 111. Zakona o radu). Važno je znati da u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu samo sud može dosuditi pravo na otpremninu i to u slučaju kada je radnik potražuje u sudskom sporu.
